Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je upute vezane uz Odluku o nužnoj mjeri obveznog korištenja maske za lice ili medicinskih maski za vrijeme trajanja proglašenja epidemije bolesti COVID-19.

"Pojedine osobe uslijed zdravstvenog stanja i značajki razvojne dobi ne mogu nositi masku ili mogu nositi masku samo uz određena ograničenja. Najčešće se radi o situacijama kod kojih nošenje maske može dovesti do otežanog disanja, opasnosti od gušenja ili do toga da se maska nosi nepravilno što može povećati izglede za zarazu. Kod navedenih stanja neophodno je omogućiti osobi da ne nosi masku", stoji na službenoj web stranici HZJZ gdje je dalje objašnjeno o kakvim stanjim i okolnostima je riječ:

• djeca u dobi do 2 godine
• djeca predškolske dobi nakon navršene druge godine ako dijete, usprkos nastojanju roditelja/staratelja da nosi masku, pruža otpor nošenju maske ili se ne može suzdržati od dodirivanja maske i lica (pojedinoj djeci maska smeta te osjećaju neotklonjivu potrebu da namještaju masku i dodiruju lice, čime se povećavaju izgledi za unos virusa kroz usta, nos ili oči)
• djeca u dobi nakon navršene druge godine pa do nižih razreda osnovne škole mogu nositi masku samo u aktivnostima koje su vremenski ograničene (aktivnosti koje traju najviše sat ili dva) i kada su pod neprestanim nadzorom roditelja/staratelja (primjerice kod vožnje u javnom prijevozu, u zdravstvenoj ustanovi  ili kod odlaska u trgovinu iako se roditeljima preporučuje da djecu vode u trgovine samo ako je to krajnje nužno)

Pitali smo i pedijatrijsku infektologinju zašto se preporučuje nošenje maski i za djecu.

"Jasno je dokazano da nošenje maski značajno smanjuje rizik prijenosa i zaraze SARS-CoV-2 virusom te su se u mnogim zemljama pojavile preporuke za univerzalno nošenje maski koje uključuju i djecu. Naravno, to je nekad dosta izazovno, pogotovo ukoliko se radi o manjoj djeci te se uvijek mora provoditi uz pažljivi nadzor odrasle osobe", rekla nam je dr.sc. Lorna Stemberger Marić, dr.med., spec. pedijatrijske infektologije iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zavoda za infektivne bolesti djece te Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s kojom smo nedavno razgovarali o bolesti uzrokovanoj COVID-19 kod trudnica, novorođenčadi i djece.

Infektologinja o koronavirusu kod trudnica, beba i djece: Većinu djece u Hrvatskoj zarazili su odrasli, ne obrnuto

"Upravo provodimo jedno istraživanje kojim ćemo analizirati podatke (gotovo) sve SARS-CoV-2 pozitivne djece u Republici Hrvatskoj, uspjeli smo doći do podataka od oko 110 bolesnika dječje dobi (a bilo ih je i nešto više). Većina „naše“ pozitivne djece je imala jasno pozitivnu epidemiološku anamnezu, i to većinom jednog ili više člana obitelji koji su bili zaraženi sa SARS-CoV-2 virusom. Smjer zaraze je bio uglavnom s odraslog na dijete. To su još sve neslužbeni podaci, ali većina ove djece je bila vrlo blago bolesna ili u velikom postotku i asimptomatska i uglavnom su se zarazili od bolesnog odraslog člana obitelji (a ne obrnuto). Još uvijek nije sasvim jasno koliko uspješno prenose virus asimptomatska djeca i stoga je još uvijek nejasna uloga djece kao rezervoara za SARS-CoV-2, iako se zna da mogu imati visoku koncentraciju virusa u svojim sekretima i izlučivati virus stolicom kroz dulje vrijeme unatoč izostanku ili blagim simptomima bolesti", objasnila je dječja infektologinja.

U HZJZ objašnjavaju i da se ponekad nakon dužeg nošenja maski mogu javiti promjene na koži lica, posebno kod ljetnih vrućina. U takvim slučajevima neophodna je dosljedna higijena lica i pravilno nošenje maske te savjetuju:

• operite lice nježno sapunom i vodom, i to dva puta dnevno
• zamijenite masku ako je vlažna ili oštećena
• nosite masku preko nosa i usta – ne samo preko usta

U slučaju jače izraženih promjena na koži lica, javite se liječniku obiteljske medicine ili pedijatru.

nije lako Kako djeci objasniti da se ne diraju po licu zbog zaštite od virusa