Igra lutkama mogla bi pomoći socijalnom razvoju djece, čak i kod djece s autizmom
Kad pomisliš na dječju igru, igra lutkama je jedna od prvih na koje pomisliš. Osim što je možda najsimpatičnija za gledati, roditeljima je često najdraža jer nam je najbliža – to je bilo nešto s čim su se i današnji roditelji igrali. No, čini se da je upravo ta vrsta igre možda najbolja za djecu, odnosno za njihov socijalni razvoj.
No, sad su znanstvenici otkrili još nešto: kod djece s autizmom javljala se povećana aktivnost mozga koja je povezana s obradom društvenih informacija kad su se upuštali u razgovore tijekom igre lutkama. Pokazalo je to istraživanje provedeno na Sveučilištu Cardiff. To je istraživanje pokazalo da je veća društvena interakcija s drugima za vrijeme igre lutkama na jedinstven način dovela do boljeg socijalnog razvoja kod ove djece. Neurotipična djeca češće su raspravljala o mislima i osjećajima lutaka.
Istraživači na temelju rezultata smatraju da unatoč ovoj razlici obje skupine mogu imati koristi od igre lutkama koristeći je kao alat za uvježbavanje društvenih scenarija i razvijanje društvenih vještina.
Voditeljica istraživanja dr. Sarah Gerson rekla je: “Naša studija pokazuje da igra lutkama može potaknuti obradu društvenih informacija kod djece, bez obzira na njihov neurorazvojni profil. Ova saznanja pokazuju da sva djeca, čak i ona koja pokazuju neurodivergentne osobine koje se obično povezuju s autizmom, mogu imati koristi od igre lutkama koja im može poslužiti kao alat za uvježbavanje društvenih scenarija i razvijanje društvenih vještina, poput empatije."
Autizam, između ostalog, podrazumijeva otežanu komunikaciju s drugima ili problem s razumijevanjem kako drugi ljudi misle ili se osjećaju. Jaka svjetla i glasna buka mogu biti nepodnošljivi, stresni ili neugodni, a nepoznate situacije i društveni događaji mogu kod autističnih osoba uzrokovati tjeskobu ili uzrujanost. To nije stanje ili bolest - to znači da ljudski mozgovi rade na drugačiji način od neurotipičnih ljudi.
Korisno za sve, drugim putovima
Najnovije istraživanje proizlazi iz višegodišnje studije Centra za znanost o ljudskom razvoju na Sveučilišnom fakultetu za psihologiju. Ranijih godina ova je studija bila usmjerena na neurotipičnu djecu i pronađene su važne društvene i razvojne prednosti igranja lutkama.
U svojoj trećoj godini, istraživački tim je replicirao te rezultate s raznolikijim rasponom sudionika, uključujući djecu u dobi između četiri i osam godina koja pokazuju i visoke i niske razine osobina povezanih s autizmom.
U sklopu istraživanja korištena je najsuvremenija funkcionalna oprema za spektroskopiju blizu infracrvenog zračenja za praćenje aktivacije mozga dok su se djeca igrala lutkama i na tabletima, sama ili s drugom osobom, replicirajući uvjete iz ranijih godina istraživanja.
Dok su promatrali djecu, istraživači su uočili povećanu moždanu aktivnost u regiji koja je jako uključena u društvene i emocionalne procese kao što je empatija — kada se igraju lutkama, i za igru s društvenim partnerom i za vrijeme samostalne igre lutkom , ali manje tijekom samostalne igre na tabletu.
Rezultati studije sugeriraju da bi igra lutkama mogla poticati obradu društvenih informacija, bez obzira na djetetov neurorazvojni profil, ali kroz različite putove. Za djecu koja pokazuju manje autističnih osobina u istraživanju, razgovor o mentalnim stanjima i emocijama lutaka s kojima su se igrali bio je povezan s povećanom aktivnošću u toj regiji.
S druge strane, kod djece koja pokazuju više autističnih osobina, razgovor s drugima tijekom igre lutkama, čak i kada se igraju sami, doveo je do veće obrade društvenih informacija na neurološkoj razini. Druga su istraživanja pokazala da su vještine socijalne obrade i empatije važne odrednice u budućem emocionalnom, akademskom i društvenom uspjehu djece.