Trovanju hranom pogoduju i prirodni i ljudski čimbenici. Visoke temperature i visoki stupanj vlažnosti, dakle ljetna svakodnevica, po definiciji su idealni uvjeti za rast i razmnožavanje patogenih bakterija - uzročnika trovanja hranom. Kampiranje, roštiljade, izleti... ponekad se pretvaraju u gozbu za bakterije, dok ljudima ostavljaju tek vrlo neugodne probavne smetnje.

Četiri su osnovna koraka koji garantiraju pravednu bitku u borbi protiv bakterija - uzročnika trovanja hranom:

1. Održavanje čistoće – prije pripremanja hrane, ruke i površinu na kojoj se namirnice odlažu, režu, sjeckaju...treba dobro oprati

2. Razdvajanje namirnica – svježe meso, perad i riba ne smije biti u dodiru sa namirnicama koje se konzumiraju bez prethodne termičke obrade, primjerice sa voćem i povrćem

3. Kuhanje, pečenje, prženje pri odgovarajućim temperaturama

4. Hlađenje ili zamrzavanje na odgovarajućim temperaturama - svježu hranu potrebno je staviti u hladnjak unutar dva sata. Temperatura hladnjaka treba biti 4°C, a zamrzivača –18°C.

Meso koje nije zamrznuto u roku od dva (riba, perad) do pet (teletina, janjetina, svinjetina, govedina) dana, treba potrošiti. Svježe i kvarljivo meso treba biti pažljivo zamotano kako bi se spriječilo "curenje" sokova mesa na drugu hranu.