Visoka razina stresa u trudnoći može se povezati s problematičnim ponašanjem djeteta kasnije
Trudnoća za mnoge nije neko potpuno opušteno, ležerno i mirno razdoblje. Istina, ima trudnica kojima tih devet mjeseci protekne upravo tako, ali ipak je onaj drugi scenarij nešto češći. Nije lako nositi se sa svim neizvjesnostima i potencijalnim problemima u trudnoći – vezano uz trudnoću, ali i nevezano. Sve u svemu, stres je gotovo svakodnevica. A stres nije dobar, da to vrlo blago kažemo.
Nije dobar ni za kog ni u kojem slučaju, ali posebno u trudnoći, što je dodatno potvrdilo i nedavno provedeno istraživanje. Prema tom su istraživanju djeca mama koje su tijekom trudnoće bile pod velikim stresom, anksiozne ili depresivne, izloženija većem riziku od mentalnih poteškoća i problematičnih ponašanja kasnije u životu.
„Naše istraživanje sugerira da psihološki stres tijekom razdoblja trudnoće ima mali, ali postojan učinak na rizik od agresivnog, problematičnog i impulzivnog ponašanja djeteta", rekla je autorica studije Irene Tung, dr. sc., s Kalifornijskog državnog sveučilišta. "Ovi rezultati dodatan su dokaz da pružanje skrbi o mentalnom zdravlju i podrške ženama tijekom trudnoće može biti važan korak u sprječavanju problema s ponašanjem u djetinjstvu."
Doktorica Tung i njezini kolege analizirali su podatke iz 55 studija s ukupno više od 45.000 sudionika. Sve studije mjerile su psihološke poteškoće žena tijekom trudnoće (uključujući stres, depresiju ili tjeskobu), a zatim su kasnije procjenjivali ponašanje njihove djece - simptome narušenog mentalnog zdravlja, poput poremećaja pažnje i hiperaktivnosti ili agresije.
Sve u svemu, istraživači su otkrili da su žene koje su izjavljivale da osjećaju više tjeskobe, depresije ili stresa tijekom trudnoće imale veću vjerojatnost da će imati djecu s više simptoma ADHD-a ili djecu koja su pokazivala više poteškoća, odnosno agresivno ili neprijateljsko ponašanje, prema navodima roditelja ili učitelja. Istraživanje je objavljeno u časopisu Psychological Bulletin.
Istraživanja već dugo ukazuju na vezu između mentalnog zdravlja majki tijekom trudnoće i ponašanja djece. Međutim, mnoge prethodne studije nisu jasno razdvojile učinke stresa, tjeskobe ili depresije tijekom trudnoće od učinaka psihološkog stresa roditelja nakon rođenja djeteta.
U ovoj su studiji znanstvenici su uključili samo istraživanja u kojima je mjeren psihički stres majki tijekom i nakon trudnoće. Učinak na ponašanje djece bio je stvaran bez obzira na spol djeteta, a vrijedio je za djecu u ranom djetinjstvu (2-5 godina), kasnijem djetinjstvu (6-12) i adolescenciji (13-18), iako je učinak bio najjači u ranom djetinjstvu.
Ovakvi rezultati zapravo podržavaju teorije koje sugeriraju da izloženost hormonima stresa u maternici može utjecati na razvoj dječjeg mozga.
Nije lako utjecati na smanjenje stresa u trudnoći, a kamoli anksioznosti ili depresije, ali ovi su rezultati važan dokaz tome koliko je to važno pokušati i dati sve od sebe da se razine stresa smanje.