Trudnoća predstavlja iznimno anaboličko/kataboličko stanje popraćeno brojnim fiziološkim promjenama metabolizma i tijela žene sa ciljem održavanja trudnoće i rađanjem zdravog djeteta. Bilježi se porast krvnog volumena, ali i porast srčane frekvencije i povećanje udarnog volumena uz relativno zadebljanje srčanog mišića. Prisutno je ubrzano disanje i kratki dah zbog smanjenja totalnog kapaciteta pluća trudnice tijekom drugog i trećeg tromjesečja. Upravo zbog intenzivnog anaboličko kataboličkog procesa, sa ciljem izgradnje novog bića, potreba za nutrijentima tijekom trudnoće raste.

Pravilan unos makronutrijenata 

Energetska potreba ne mijenja se bitno; svega 10% (odnosno 230-350 kcal) više potrebno je da ne dođe do energetskog deficita majke. Ugljikohidrati, jednostavni (glukoza) ili složeni (žitarice, leća, grah, krumpir), čine osnovu energetskog izvora. Energetska potreba trudnice povećava se na 2400 kcal/dan. Osnovu izgradnje posteljice, amnijske tekućine, djeteta, krvi majke čine bjelančevine stoga se smatra da minimalni dnevni unos iznosi 60 grama što se može osigurati primjerice unosom goveđeg odreska mase 170 – 200 g, a ta je količina dostatna u potrebama izgradnje. Upravo pravilan unos makronutrijenata (ugljikohidrati, masti i bjelančevine) osiguravaju adekvatne energetske potrebe kao i bitne nutrijente potrebne za rast i održavanje osnovnih funkcija majke i fetusa.

Koje je načelo pravilne prehrane?

"Upravo pravilnim unosom hranjivih tvari: ugljikohidrata, masti i bjelančevina u pravilnim omjerima, uz adekvatan unos vode, temelji se načelo pravilne prehrane tijekom trudnoće. U trudnoći bilježi se porast razine triglicerida, masnih kiselina, lipida u krvi što dovodi do akumuliranja 3,5 kilograma masti u trudnici (30 000 kcal), odnosno 0,5 kg u fetusu koje je potrebno za energetsku prilagodbu djeteta na vanjski svijet. Tijekom trudnoće i dojenja povećavaju se potrebe za mikronutrijentima zbog izgradnje i hranjenja djeteta, ali i zbog metaboličkog procesa razgradnje u organizmu majke. Stoga se bilježi potreba za dnevnim unosom 1,200 mg kalcija, 400 μg folne kiseline, željeza 15-30 mg, vitamina D 10 mcg, magnezija 350-600 mg, cinka 11-15 mg, joda 220 mcg-a", objašnjava prim.dr.sc. Ulla Marton, dr.med. specijalistica ginekologije i opstetricije. 

Brojne studije o pozitivnim učincima suplementacije unazad dva desetljeća pokazuju njen pozitivan učinak tijekom trudnoće u prevenciji brojnih strukturalnih abnormalnosti (defekt neuralne cijevi s posljedičnim neurološkim ispadima) koje za posljedicu mogu imati brojne poteškoće i stanja tijekom trudnoće (zastoj rasta, hipertenzija). Najvažniji nutrijenti su folna kiselina, vitamin B12, kalcij, magnezij, željezo, jod, omega-3 masne kiseline te probiotici.

Saznajte sve o važnosti zdrave prehrane prije i tijekom trudnoće te za vrijeme dojenja