U 40-ima je veća mogućnost za blizanačku trudnoću
"Razlikujemo dvije vrste blizanačke trudnoće - jedna je kad se normalno oplođeno jedno jajašce u ranom stadiju zametka podijeli na dvije jedinke (monozigotni blizanci) te druga, kada se radi o dvije posve različite individue, a nastaju oplodnjom dviju jajnih stanica. Metode potpomognute reprodukcije uglavnom povećavaju incidenciju heterozigotnih blizanaca, iako su i monozigotni tu češći", kaže dr. sc. Erden Radončić, spec. ginekologije i porodništva te dodaje da se blizanačka trudnoća događa otprilike 15-20 na 1000 trudnoća, kada uzmemo u obzir prirodno zanošenje.
"No u eri rutinskog liječenja postupcima asistirane reprodukcije taj je broj značajno viši i u prosjeku je dvostruko viši od prirodne incidencije", kaže ginekolog.
U četrdesetim godinama je i veća mogućnost za blizanačku trudnoću, i nakon medicinski potpomognute oplodnje, ali i prirodnim putem. "Činjenica je da pri kraju reprodukcijske dobi su sve veće greške u mejozi jajnih stanica, pa su i citogenetske aberacije gameta i zametka veće. Do blizanačkih i višeplodnih trudnoća može doći primarno zbog povišenog FSH-a u 40-ima, pa više jajašaca može sazrijeti i oploditi se", objašnjava.
Prijevremeni porod - česta komplikacija
Najčešća komplikacija blizanačke trudnoće je prijevremeni porod. "Žena nije pretprogramirana za višeplodnu trudnoću kao što je slučaj kod ostalih nižih sisavaca te se blizanačka trudnoća dovršava u prosjeku oko 34.-36. tjedna. Iz komplikacije prijevremenog porođaja proizilaze i mnoge druge komplikacije za novorođenčad: nezrelost, sklonost infekciji, alergije, neurogene komplikacije itd. Trudnoće dovršene što bliže terminu imaju gotovo jednak ishod kao i jednoplodne", objašnjava.
Dodaje i da je u blizanačkoj trudnoći normalno da trbuh raste brže nego u jednoplodnoj, trudnica dobiva nešto više na tjelesnoj težini, dok se u inače kod dobro vođenih trudnoća ništa ne razlikuje po subjektivnom osjećaju od jednoplodne.
Osnovna stvar koja prevenira komplikacije u trudnoći je valjano vođenje blizanačke trudnoće, prevencija svih očekivanih stanja, rani početak kontrole i češća kontrola nego inače, preventivne hospitalizacije kada se za to ukaže potreba, rigorozna testiranja zdravlja majke (prevencija anemije, endokrinih testova, gestacijskog dijabetesa, mikrobiologija, itd).
Ponekad blizanci dijele posteljicu
U blizanačkim trudnoćama posteljice su odvojene, no može doći i do situacija kad blizanci dijele jednu posteljicu. "Nerijetko u takvim situacijama dolazi do komunikacije između krvnih žila jednog i drugog djeteta, pri čemu onaj koji je 'jači' uzima više svježe krvi koja dolazi iz posteljice (odnosno od majke, i bogata je kisikom i hranjivim tvarima) te raste na uštrb drugog dvojka, koji uslijed kroničnog gladovanja, zaostaje u rastu", objašnjava ginekolog.
Moguće je da se jedan blizanac porodi, dok drugi ostane u maternici, a vremensko razdvajanje porođaja blizanaca nije novost u Hrvatskoj. "To je moguće samo u situaciji kad su blizanci razdvojeni amnijskom opnom i svaki je u svom odjeljku (tzv. biaminijski i monokorijalni blizanci), pa se drugi dvojak može normalno nastaviti razvijat sve do termina", pojašnjava te dodaje da se tada prethodno mora intervenirati 'in utero' kako bi se odvojile krvne žile i riješilo pitanje protoka krvi to jest prekinulo oduzimanje krvi s jednog na drugog blizanca.
"I u našim se rodilištima povremeno zna dogoditi takva situacija, najčešće zbog prijevremenog prsnuća plodovih ovoja i prijevremenog porođaja, s odgodom porođaja drugog dvojka. Najčešći razlog je infekcija, a ishod ovisi upravo o stupnju kontrole iste", objašnjava.