Nemogućnost odvajanja fetalne od majčine slobodne DNA predstavlja glavni analitički problem i ograničavajući faktor za širu primjenu analize slobodne fetalne DNA iz plazme trudnice. Niti jedan NIPT ne testira samu fetalnu DNA. 

Masovno paralelno sekvenciranje čitavog genoma, temelji se na sekvenciranju i brojanju očitanih sekvenci DNA fragmenata iz plazme. Metodom tzv. poravnavanja očitane sekvence se dodjeljuju odgovarajućem kromosomu, a zatim se uspoređuje omjer broja očitanih sekvenci ciljnog kromosoma i ukupnog broja svih očitanih sekvenci. Dobiveni omjer se nakon toga uspoređuje sa omjerom kod referentnih kontrolnih uzoraka (biostatistička analiza). Glavni problem ove metode je nemogućnost razlikovanja fetalne DNA od majčine DNA tj. nemogućnosti detekcije postoje li promjene na referentnim kromosomima ili druga stanja kao što su triploidija.

Za razliku od gore navedene analize koju koristi većina testova na tržištu, SNP metoda se temelji na usporedbi konkretnih genotipova dobivenih analizom specifičnih DNA biljega (SNPs - promjenjivi dijelovi DNA po kojima se osobe razlikuju i koji se nasljeđuju od roditelja). Ovom metodom se analizira i majčina DNA. Iz podataka dobivenih za ukupnu slobodnu DNA (majčina+fetalna) mogu se „isključiti“ oni koji pripadaju majci. Dakle, test može razlikovati koji se podatci odnose na majčinu, a koji na fetalnu DNA i za analizu koristi kao referentnu vrijednost majčinu DNA. Ovakav pristup rezultira manjim brojem lažno pozitivnih/negativnih nalaza naspram ostalih metoda te omogućava utvrđivanje poremećaja broja kromosoma uzrokovanog triploidijom ili nestalim blizancem (eng. vanishing twin).

Višestruke trudnoće su također jedan od razloga netočnog rezultata npr. u slučaju dizigotnih blizanaca fetalna frakcija po pojedinom fetusu bit će niža. Kod višestruke trudnoće se ne preporuča raditi NIPT jer za sad niti jedna metoda ne može utvrditi kolika je fetalna frakcija pojedinog blizanca čime se povećava mogućnost javljanja lažno pozitivnih/negativnih nalaza.

Najvažnija prednost neinvazivne prenatalne dijagnostike je, kao što joj i ime kaže, neinvazivnost. Svaki invazivni zahvat ima rizik za plod i majku. Ovi testovi se, za razliku od klasičnih probira, mogu napraviti tijekom cijele trudnoće, budući da razina fetalne DNA u majčinoj krvi raste s razvojem ploda. Rezultat testa uvijek treba promatrati uz ostale kliničke pokazatelje, posebno nalaz ultrazvuka. Ultrazvučna dijagnostika je i dalje jako važna kao komplementarna metoda prenatalne dijagnostike u svrhu isključivanja strukturnih fetalnih anomalija. 

Iznimno je važno razumjeti mogućnosti ovih testova i područje njihove primjene, kako od strane medicinskog osoblja, tako i od strane budućih roditelja. Na tržištu se pojavljuju testovi koji nisu validirani tj. nemaju nikakvu kliničku podlogu. Prilikom uspoređivanja rezultata provedenih studija treba obratiti pažnju na niz kriterija kao i na stopu ponavljanja testa te broj testova koji nisu dali rezultat. Zbog svega navedenog, NIPT-ovi se ne bi smjeli provoditi bez adekvatnog genetičkog savjetovanja ili konzultacije sa ginekologom koji će moći objasniti prednosti i ograničenja ove vrste testiranja te dati daljnje smjernice nakon dobivenih rezultata.

 Piše: Bojan Smrzlić, dr.med.

testovi probira Kako odabrati neinvazivni prenatalni test?

sekvenciranje dna Koji čimbenici utječu na nalaze?

ppv Po čemu se razlikuju prenatalni testovi?

fetalna frakcija Prenatalni testovi već od 9. tjedna trudnoće

Saznajte više na internetskoj stranici Genos.