Nedavna smrt novorođenčeta prilikom porođaja kod kuće, ponovno je otvorila pitanje o kojem se već odavno govori i problem na koji se već odavno upozorava – potrebu za zakonskom regulacijom kućnih porođaja. Prema postojećem zakonu, naime, primaljska skrb u Hrvatskoj ograničena je isključivo na rodilište, pa žena tako zapravo ne bi "smjela" roditi kod kuće. No, Hrvatska komora primalja upozorila je da je Hrvatska među rijetkim članicama Europske unije u kojoj izvanbolnički porođaji nisu dio zdravstvenog sustava.

nesretan slučaj Tijekom poroda u stanu umrlo dijete, liječnik s KBC-a kaže da bi preživjelo da je porođaj vođen u bolnici

"U mnogim zemljama Europske unije porođaji izvan rodilišta jasno su regulirani, a primaljska skrb dostupna je ženama koje biraju rađati kod kuće, u kući za porođaje, u ambulanti ili u rodilištu, u obliku tzv. primaljske sobe ili odjela. Takva praksa omogućava sigurnost za majku i dijete te smanjuje rizik od komplikacija," stoji u priopćenju Komore, objavljenom na njihovim stranicama.

Dok u Hrvatskoj to nije slučaj, u većini europskih zemalja primaljska skrb je dio uobičajene zdravstvene skrbi za niskorizične trudnoće.

"U praksi to znači da kada se žena odluči na porođaj izvan bolnice, ona jednostavno može doći do odabrane licencirane primalje koja će skrbiti o njoj tijekom trudnoće i porođaja, a primalja druge specijaliste uključuje u skrb sukladno stručnoj procjeni i potrebi žene", stoji u priopćenju, a primalje ističu i glavni paradoks koji dovodi do opasnih situacija: "Premda i u Hrvatskoj svaka žena sukladno Ustavu i zakonima ima pravo odabrati roditi kod kuće, licencirane primalje ne smiju voditi porode kod kuće, već smiju sudjelovati u porodima isključivo u bolnicama."

Nikad provedeno u djelo

Iako je Ministarstvo zdravstva u Nacionalnoj strategiji za razvoj zdravstva 2012.-2020. predvidjelo prenošenje dijela ovlasti s liječnika na druge zdravstvene djelatnike, pa i na prvostupnice primaljstva, ta praksa još uvijek nije zaživjela. Primalje ističu činjenicu da će planiranih porođaja kod kuće biti i u budućnosti događati, jer određeni postotak žena, ma kako malen bio, želi roditi kod kuće.

"Zbog tog razloga gotovo sve zemlje EU, uključujući nama susjednu Sloveniju, imaju stručnim smjernicama reguliran kućni porođaj", ističu, te pojašnjavaju: "Takvim dokumentom se propisuju svi uvjeti i preporuke kako bi kućni porođaj bio siguran za majku i novorođenče, a definiraju se jasno i rizične trudnoće koje se usmjeravaju u bolnice. Žene imaju pravo birati gdje i uz koga će rađati te im je tako u Sloveniji npr. to pravo izbora i omogućeno."

Upravo zbog činjenice da kućni porođaj nije nije reguliran u Hrvatskoj, događaju se situacije kao ova nedavna koja je, nažalost, završila tragično – žene koje žele roditi kod kuće, pozivaju primalje iz inozemstva da dođu sudjelovati u porođaju, a njihov rad ne nadzire niti Hrvatska komora primalja niti Ministarstvo zdravstva. Na taj se način žena i novorođenče izlažu nepotrebnom riziku. Spomenuti slučaj, inače, bio bi usmjeren svakako u rodilište, jer blizanačka trudnoća nije niskorizična.

Hrvatska komora primalja ima 417 prvostupnica primaljstva koje imaju kompetencije za pružanje samostalne primaljske skrbi trudnicama, rodiljama i babinjačama, sukladno Zakonu o primaljstvu. Iz Komore apeliraju na Ministarstvo zdravstva da zakon provede u djelo i omogući ženama porođaj izvan bolnice uz stručnu podršku prvostupnica primaljstva. Tako bi, uz kvalitetne stručne smjernice i reguliranje ovog područja, ističu, rizik od tragedija poput ove bio bi sveden na minimum.

Nikakav zahtjev ne postoji

U slučaju „međunarodno licencirane primalje“ s austrijskim državljanstvom, koja je sudjelovala na spomenutom porođaju, iz Komore ističu:

"HKP toj osobi nije priznao inozemnu stručnu kvalifikaciju u Hrvatskoj, ta osoba nema pokrenut postupak za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za prvostupnicu primaljstva, nema podnesen Zahtjev za privremeno ili povremeno pružanje usluga u Hrvatskoj niti joj je takvo pružanje usluga u Hrvatskoj ikada odobreno. U Registru članica Hrvatske komore primalja nije upisana članica s austrijskim državljanstvom te ona ne posjeduje licencu tj. odobrenje za samostalna rad HKP-a. Obzirom na to da je primaljstvo jedna od 5 reguliranih profesija u EU, ono je regulirano Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija. Direktiva ne poznaje institut „međunarodno licencirane primalje“ te Komora smatra da se i ovdje radi o nepravilnosti o kojoj treba voditi računa kod pripreme propisa za reguliranje kućnih tj. izvanbolničkih poroda."

tragedija 'Kućni porođaj nije sigurna opcija za svaku ženu, a sustav zatvara oči'