"Mogli smo puno ranije krenuti s cijelom pričom i možda prikupiti više novca da nismo imali tako nestabilnu Vladu", rekla je Ivana Kristić Buntić, upraviteljica zaklade Hrvatska za djecu. Njezina će zaklada, naime, osigurati sredstva za gladnu djecu iz čak devet županija koja imaju indeks razvijenosti iznad 75 posto državnog prosjeka.

Pomoć treba čak 17.500 djece

Ministarstvo socijalne politike i mladih je za prikupljanje tih sredstava odabralo Zakladu jer će ministarstvo financirati samo gladnu djecu iz 12 županija koja imaju indeks razvijenosti ispod 75 posto državnog prosjeka. Budući da su u upravnom odboru Zakladečak tri člana iz Ministarstva, uključujući i ministricu Bernardicu Juretić, Zaklada nije mogla početi normalno funkcionirati prije nego što su se političari konsolidirali. Zaklada Hrvatska za djecu tako je tek prije tjedan dana dobila zeleno svjetlo upravnog odbora i počela prikupljati novac za potrebitu djecu iz devet hrvatskih županija. Prikupili su oko pet milijuna kuna.

Ministarstvo socijalne politike i mladih je također kasno raspisalo Poziv za dodjelu sredstava za gladnu djecu. Učinili su to tek 10. lipnja, kako su objavili na svojim službenim stranicama. Njime su osigurali 9,36 milijuna kuna za razliku od prošlogodišnjih 17,5 milijuna. Hoće li taj novac biti dovoljan za 17.500 djece u čak 597 osnovnih škola, nisu nam odgovorili. Nisu imali komentar ni na pitanje zašto su Poziv raspisali tek nedavno. Taj je datum problematičan jer od ove godine Projekt više ne vode lokalne organizacije Crvenog križa, nego osnivači škola, a to su županije i gradovi.

17.500 djece u hrvatskim školama više neće biti gladno

'Vjerujem da možemo sve stići odraditi'

Drugim riječima, popis djece kojima je potreban besplatan školski obrok trebali bi sastaviti ravnatelji škola u suradnji s roditeljima. Školska je godina, međutim, završila te nije poznato kako će i kad ravnatelji i roditelji uspjeti sastaviti popis. Sigurno je pak da će se na njemu naći imena djece koja žive u gradovima s indeksom manjim od 75 posto, a koji se nalaze u županijama koje imaju indeks veći od 75 posto. Primjer je Knin u Šibensko-kninskoj županiji. Ti gradovi ne mogu aplicirati za projekt. Zato će se za njih pobrinuti Zaklada.

"Koliko god se kasnilo sa svime, sigurna sam da još možemo sve stići odraditi. Uvjerena sam da ćemo do 31. kolovoza uspjeti sklopiti ugovore sa svih devet županija s kojima pregovaramo", tvrdi Buntić.