Treba li dijete uzvratiti udarac ili ne? Mamina poruka pokrenula raspravu
Treba li dijete uzvratiti udarac ako ga netko udari prvo? Ovo pitanje ponovno je izazvalo burne rasprave na društvenim mrežama, nakon što je američka mama Brittany Norris na TikToku izjavila kako svoju djecu ne uči da kažu učiteljici kad ih netko udari već da uzvrate.
“Brani se. Ako te netko udari, udari natrag. I ako to nije dovoljno, ja ću se umiješati,” rekla je Norris u videu koji je pogledan više od milijun puta.
I dok neki roditelji u komentarima podržavaju njezin stav, drugi upozoravaju da takav pristup potiče nasilje među djecom i otežava posao učiteljima.
@brittanynorris_ like be fr #parenting #fightback #parentsoftiktok ♬ original sound - brittany norris
“Kao učiteljica u osnovnoj školi, mogu reći da sve više roditelja razmišlja tako i zato je nasilje među djecom sve češće,” navodi jedna komentatorica. No što kažu stručnjaci?
Stručnjaci: “Poučavanje djece da uzvrate može im dugoročno štetiti”
Psihologinja Emily Guarnotta objašnjava da je pitanje uzvraćanja udarca izuzetno kompleksno jer dira u dvije važne roditeljske želje, onu da zaštitimo svoje dijete i onu da ga odgojimo u empatičnu, emocionalno stabilnu osobu.
“Iako roditelji misle da time djecu uče kako se obraniti, zapravo ih uče da je nasilje prihvatljiv način rješavanja sukoba,” upozorava dr. Guarnotta za Parents.
Dječji psihijatar dr. Zishan Khan dodaje da takav stav često proizlazi iz starijih generacija koje su odrastale uz ideju da se poštovanje stječe snagom. No, vremena su se promijenila.
“Danas puno više znamo o emocionalnoj regulaciji, komunikaciji i posljedicama fizičkog reagiranja, osobito u školskom okruženju gdje su pravila jasna,” ističe dr. Khan.
Što učiniti kad drugo dijete udari tvoje dijete?
Ako ne učimo djecu da uzvrate udarac, što ih onda možemo naučiti?
1. Razlikuj “tužakanje” od traženja pomoći
Djecu treba učiti da traženje pomoći nije “tužakanje”, nego hrabar i odgovoran čin.
“Ako te netko udari ili gura nije tužakanje ako to kažeš učiteljici. To je traženje pomoći kada netko prijeđe granicu,” savjetuje dr. Sanam Hafeez, neuropsihologinja.
2. Uči dijete da prepozna osjećaje prije nego što reagira
Djeca često reagiraju impulzivno jer ne znaju prepoznati što osjećaju.
“Pomozi djetetu da prepozna znakove ljutnje, poput ubrzanog disanja ili stegnutih šaka i nauči ga da udahne duboko ili izbroji do 10 prije nego što reagira,” kaže dr. Khan.
3. Daj im riječi umjesto šaka
Psihologinja Guarnotta savjetuje roditeljima da djecu nauče koristiti snažne i jasne rečenice poput: “Prestani” ili “Ne diraj me.”
Prakticiranje ovih rečenica kod kuće (kroz igru uloga) pomaže djeci da ih sigurno upotrijebe i u stvarnim situacijama.
4. U redu je otići
Nauči djecu da je odlazak iz situacije znak snage, a ne slabosti.
“Ako dijete odluči otići kad osjeti da netko prelazi granicu, to znači da koristi zdrav razum i kontrolu,” kaže dr. Hafeez. “Pohvali ga zbog toga.”
Postoje li iznimke?
Stručnjaci se slažu da u rijetkim slučajevima, poput stvarne opasnosti dijete mora znati kako se obraniti.
“Ako nepoznata osoba fizički napadne dijete ili ga pokušava odvesti, tada je fizičko reagiranje nužno. U tim trenucima govorimo o instinktu za preživljavanje,” naglašava dr. Hafeez.
No važno je djeci objasniti razliku između takvih situacija i običnog sukoba na igralištu.
Djeca ne trebaju “uzvratiti” da bi bila jaka. Snaga se često nalazi u riječima, postavljanju granica i traženju pomoći. Učeći djecu tim vještinama pripremamo ih za životne izazove daleko izvan školskog dvorišta.