Svađe roditelja s djecom: Kako im pristupiti?

Thinkstock
Ako roditelj i najsitnijoj raspravi pristupa kao bitki u kojoj ne smiju pokazati ni trunku slabosti, propušta priliku stvoriti situacije u kojima će dijete steći iskustvo uspješnog zastupanja svog osobnog integriteta
Vidi originalni članak

Prosječna obitelj porječka se 6 puta tijekom dana, a u raznim svađama roditelji i djeca provedu 49 minuta na dan. Rezultat je to istraživanja provedenog na Sveučilištu Binghamton u New Yorku, u kojem je sudjelovalo 2000 roditelja i djece u dobi između dvije i 12 godina.

Najčešće svađe izbijaju za stolom jer roditelji raspravljaju s djecom o tome što i koliko trebaju pojesti. Drugi najčešći razlog svađama u obitelji je neuredna dječja soba, a treće mjesto drži opet hrana - dijete kaže da je gladno, no ne želi pojesti zdravi obrok nego grickalicu. Istraživanje je također pokazalo da roditelji ne “pobijede” svaki put te je kompromis često put do mira u kući.

mali savjeti 8 stvari na koje ne bismo smjeli prisiljavati djecu

Mnogi roditelji vjeruju da je upravo to način pomoću kojeg će obje strane biti zadovoljne. Treba li se, kad i kako svađati s djecom, pojašnjava Biserka Tomljenović, dječja terapeutkinja i magistra socijalnog rada iz centra Žiraha.

"Sukob je sastavni i važan dio ljudskih odnosa i ne treba ga pod svaku cijenu izbjegavati. Kroz sukobe djeca uče zastupati sebe, poštovati tuđe granice, ali i tražiti da se poštuju njihove. Kvalitetno rješavanje sukoba uči nas prihvaćanju sebe i drugih, postajemo otvoreniji za tuđa mišljenja i promjenu vlastitih stavova. Kad biramo način upravljanja sukobom, potrebno je razlikovati situacije u kojima se radi o učenju granica od onih u kojima samo imamo različita mišljenja, stavove ili osjećaje", pojašnjava Tomljenović.

tko je šef? 9 znakova koji pokazuju da imaš drsko dijete

Dijete treba naučiti argumentirati svoj stav

S djetetom se treba sukobiti kad je neodgovorno prema sebi (ne želi oprati ruke prije obroka ili ići na vrijeme na spavanje) ili je neodgovorno u izvršavanju obveza (ne želi pisati zadaću).

Nevjerojatne sličnosti između tinejdžera i dvogodišnjaka

Svakako, nije uputno djeci prepustiti da uvijek rade što žele. Treba im, naglašava Tomljenović, jasno pokazati koja su ponašanja potpuno neprihvatljiva i pomoći im izraziti bijes i ljutnju na prihvatljiviji način.

"Mogu vikati u jastuk, glumiti zmaja koji riga vatru itd. Najvažnija poruka koju dijete u takvim prilikama treba razumjeti iz našeg ponašanja je da imaju pravo biti ljuti", kaže Tomljenović.

razvojna faza Kod dječje frustracije najvažnije je kako se roditelj osjeća, a ne što radi

No ne smije sve biti rat. Ako roditelj i najsitnijoj raspravi pristupa kao bitki u kojoj ne smiju pokazati ni trunku slabosti, propušta priliku stvoriti situacije u kojima će dijete steći iskustvo uspješnog zastupanja svog osobnog integriteta. Trenuci u kojima dijete osjeti da snagom argumenata može utjecati na roditeljske odluke i stavove dragocjeni su za izgradnju samopouzdanja. 

Psiholozi s Harvarda otkrili šest najvažnijih stvari u odgoju

"Time djetetu šaljete važne poruke - vjerujem ti i poštujem tvoje mišljenje, važan si mi i važno mi je čuti što misliš, naš odnos važniji mi je od pobjede u raspravi", pojašnjava Tomljenović.

Kada dijete predstavi razuman argument, važno ga je razmotriti. Ponekad roditelje preplave emocije pa reagiraju neprimjereno.

"Često roditelji ustraju u sukobu do iscrpljivanja umjesto da proglase primirje kad osjete da se bliži trenutak ‘pucanja’ njih ili djeteta. Rasprava se može nastaviti kasnije, a ako roditelj ipak preburno reagira, treba se ispričati djetetu", savjetuje Tomljenović.

Maja Jurin Kad mamina frustracija vikne: Ne mogu više!

Posjeti missMAMA