Jesu li telefonski pozivi za tinejdžere stvar prošlosti? Pogledajte što kažu istraživanja

Unsplash+
Umjesto klasičnih poziva, tinejdžeri preferiraju video razgovore i glasovne poruke kao načine da ostanu povezani s prijateljima i obitelji.
Vidi originalni članak

Tradicionalni telefonski pozivi nisu više među najomiljenijim načinima komunikacije kod tinejdžera. Mnogi mladi smatraju da je zvati nekoga „neugodno“ ili „awkward“, što potvrđuje i istraživanje provedeno u Australiji, prema kojem 42% generacije Z želi izbjeći takve razgovore. Umjesto klasičnih poziva, tinejdžeri preferiraju video razgovore i glasovne poruke kao načine da ostanu povezani s prijateljima i obitelji.

Iako telefonski pozivi možda nisu više „cool“, prema izvještaju Snapchata, platforme koju koristi oko 60% tinejdžera, ukupno vrijeme provedeno u razgovorima putem glasovnih i video poziva zapravo raste. Korisnici Snapchata iz generacija Z i milenijalaca zajedno provedu više od 1,7 milijardi minuta dnevno u takvoj komunikaciji, što je 30% više nego prošle godine. Također, broj poslanih glasovnih poruka samo u SAD-u u prva tri mjeseca 2025. godine premašio je 2,5 milijardi, što je 650 milijuna više nego godinu ranije.

Nije baš toliko loše Pametni telefoni nisu tako štetni za djecu ako nemaju društvene mreže - više se druže oni koji imaju mobitel

Snap Inc. naglašava da je za mlade važno da mogu komunicirati na način koji im najviše odgovara, bilo da šalju Snap, glasovne poruke ili se jave video pozivom. Takva fleksibilnost pridonosi stvaranju značajnih i prirodnih veza među mladima.

Stručnjaci također ističu da glasovne poruke i video razgovori olakšavaju izražavanje osjećaja i misli. Glasovne poruke daju dodatnu osobnu dimenziju jer se doima kao razgovor u stvarnom vremenu, ali s mogućnošću da se odgovori kad to primaču najviše odgovara. Osim što takvi oblici komunikacije jačaju povezanost, mogu pomoći i u smanjenju osjećaja usamljenosti, koji je danas često prisutan među mladima.

No, postoji i druga strana medalje. Stručnjaci upozoravaju da povećana upotreba tehnologije i izbjegavanje „pravih“ telefonskih razgovora može dodatno pojačati socijalnu anksioznost kod tinejdžera. Mnogi mladi češće biraju razgovore preko telefona nego osobni kontakt, a kod nekih je čak vidljiva i izbjegavajuća sklonost prema samostalnom obavljanju jednostavnih zadataka, poput zakazivanja termina liječniku, zbog nelagode u komunikaciji s nepoznatim osobama.

Što roditelji mogu napraviti?

Važno je poticati djecu da i dalje razvijaju vještine izravne komunikacije, bilo putem telefona ili uživo. Takav oblik razgovora omogućuje bolju povezanost i jačanje odnosa, ali i razvoj važnih socijalnih vještina kao što su aktivno slušanje i prepoznavanje neverbalnih znakova koje često ne možemo uhvatiti putem poruka ili glasovnih snimki. Također, smanjenje vremena provedenog pred ekranom pozitivno utječe na opću dobrobit djece.

Iako su video pozivi i glasovne poruke moderni i zabavni načini komunikacije, važno je poticati mlade da povremeno koriste i tradicionalne telefonske pozive te da se druže uživo što je češće moguće. Time se razvijaju ne samo komunikacijske vještine, već i emocionalna povezanost koja je ključna za njihovo zdravlje i socijalni razvoj.

Ne možeš samo reći Ne sviđaju ti se djetetovi prijatelji? Evo kako o tom (ne) razgovarati
 

Posjeti missMAMA