Generacija Z je prva kognitivno slabija od svojih roditelja - evo što je zbog tog napravila Danska

Unsplash+
Svi se nadamo da će naša djeca biti "pametnija" od nas i to u pravilu i bude tako, ali stručnjaci kažu da je generacija Z prva generacija koja neće biti pametnija od roditelja.
Vidi originalni članak

Gotovo svi roditelji nadaju se da će njihova djeca biti bolja od njih: pametnija, sigurnija, uspješnija. To je kao neki dokaz uspješnog roditeljstva. I upravilu je, kad se gledaju generacije, to i bilo tako nekako i to smo priznavali i primjećivali iz generacije u generaciju. No nešto se promijenilo za djecu koja danas odrastaju.

Labirint o školstvu Hrvatska je zemlja odlikaša, ali znanje sve češće izostaje: "Djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila"

Dok su mlađe generacije poznate po svojoj empatiji, čini se da njihove kognitivne sposobnosti prvi put u povijesti zaostaju za onima prethodnih generacija. Dr. Jared Cooney Horvath, učitelj koji je postao kognitivni neuroznanstvenik i fokusira se na ljudsko učenje, iznio je nedavno svoj stav i zabrinutost oko kognitivnog razvoja kod djece, prenosi Upwothy.

U svom obraćanju članovima američkog Kongresa rekao je ovako:

"Tužna činjenica s kojom se naša generacija mora suočiti je sljedeća: naša djeca su manje kognitivno sposobna nego što smo mi bili u njihovim godinama. Otkad standardiziramo i mjerimo kognitivni razvoj, od kasnog 19. stoljeća, svaka generacija je nadmašila svoje roditelje, a to je upravo ono što želimo. Želimo oštroumniju djecu."

Horvath je objasnio objašnjava da je razlog zašto se to događa taj što je svaka generacija išla u školu dulje od prethodne generacije. Generacija Z nije iznimka u pogledu duljeg vremena provedenog u školi, ali oni su prvi koji ne postižu uobičajeno povećanje kognitivnog razvoja. Prema kognitivnom neuroznanstveniku, pad je posljedica uvođenja ekrana u učionice, koje je započelo oko 2010. godine.

"U 80 zemalja, ako pogledate podatke, nakon što zemlje široko usvoje digitalnu tehnologiju u školama, uspjeh značajno opada. Do te mjere da će djeca koja koriste računala oko pet sati dnevno u školi u svrhu učenja postići više od dvije trećine standardne devijacije manje od djece koja rijetko ili nikada ne diraju tehnologiju u školi", rekao je Horvath.

U većini slučajeva, ovakav pad uspjeha ne potiče razvoj boljih strategija za učenje. Neuroznanstvenik je rekao kako su učitelji, profesori i znanstvenici ukazali na to, te istaknuli što ne funkcionira, ali nije se puno učinilo po tom pitanju. Danska je, iznijeli su kao primjer, krenula u suprotnom smjeru kada je shvatila da njihovi učenici zaostaju.

France24 je nedavno intervjuirao obrazovne djelatnike u Danskoj nakon što je od početka školske godine 2025./2026., Danska ne samo ukinula u potpunosti mobitele u školi, već su i izbacili tablete, prijenosna računala i računala iz učionica. Danci su se vratili staromodnim udžbenicima, radnim bilježnicama i pisanim zadaćama. Rezultati su već vidljivi.

"Mislim da je najveći problem bio taj što smo, budući da smo se nekako riješili knjiga i umjesto njih počeli koristiti ekrane, primijetili da mnoga djeca imaju problema s koncentracijom, pa je prilično lako prijeći s tri prsta na drugi ekran i, na primjer, igrati videoigru u razredu", rekao je za France24 Islam Dijab, učitelj engleskog jezika iz Kopenhagena.

Sada Danska koristi računala vrlo rijetko i uz strogi nadzor. Možda imamo sreće da naše školstvo nema dovoljno sredstava da u sve škole uvede modernu tehnologiju. Ovako smo s knjigama dočekali da oni koji su uveli tehnologiju shvate da to nije najbolje rješenje.

Nedjeljom u 2 Profesor Janjić: 'Nikad uspješniji učenici, nikad bolje ocjene, a nikad nezadovoljnija djeca - tu nešto opasno šteka'

Posjeti missMAMA