Svaka obitelj rješava sukobe na svoj način, no načini koji uključuju smirenost i razumijevanje donose više koristi, posebice djeci. Kada roditelji upravljaju teškim emocijama s dostojanstvom, pružaju djeci primjer kako se nositi s konfliktima. Suprotno tome, odrastanje u okruženju punom svađa i vikanja ostavlja duboke emocionalne ožiljke.

Prema riječima psihologa i stručnjaka, djeca koja su odrastala uz roditeljsko vikanje često razvijaju negativne obrasce ponašanja i emocionalne poteškoće koje ih prate u odrasloj dobi.

odgoj djece Jesu li prijetnje učinkovite u discipliniranju djece?

Evo nekoliko ključnih posljedica, uz savjete stručnjaka za suočavanje s njima:

1. Osjećaj vlastite bezvrijednosti

Djeca koja su često bila predmet roditeljskog bijesa u odrasloj dobi često osjećaju da nisu dovoljno dobra. Stručnjakinja Kendall Joy naglašava da vikanje stvara „mikrotraume“ koje se pretvaraju u sustav uvjerenja kako osoba nije vrijedna ljubavi ili sigurnosti, prenosi Yourtango. 

Rješenje: Kroz terapiju i rad na sebi, osobe mogu preispitati svoja uvjerenja i shvatiti da su vrijedne ljubavi jednostavno zbog toga što postoje.

2. Povišena anksioznost

Odrastanje u stalnom stanju stresa zbog roditeljske ljutnje uzrokuje trajnu napetost i hiperbudnost. Katherine Mazza, terapeutkinja, preporučuje svakodnevnu praksu mindfulness-a kako bi se smanjila anksioznost i povratila emocionalna ravnoteža.

Savjet: Odvojite 20 minuta dnevno za mir, disanje i introspekciju. To pomaže osobi da se poveže s vlastitim emocijama.

3. Teškoće u razumijevanju emocija

Djeca koja su svjedočila roditeljskom bijesu često nisu naučila imenovati niti procesuirati svoje osjećaje. Psihologinja Suzanne Manser preporučuje tehniku introspekcije: identificirajte emociju, pronađite gdje ju osjećate u tijelu i promatrajte je bez prosuđivanja.

Cilj: Ovladavanje osjećajima smanjuje njihov intenzitet i vraća emocionalnu kontrolu.

4. Osjećaj sramote i nesavršenosti

Mnogi odrasli se bore s osjećajem da su „pokvareni“ ili nedovoljno dobri, što ih drži podalje od ljubavi i povezanosti. Autorica Brené Brown ističe da prihvaćanje vlastitih nesavršenosti omogućuje ljudima da pronađu unutarnji mir i povezanost s drugima.

Poruka: Greške nas čine ljudima, a sram nije korisno niti produktivno.

Kažu rezultati istraživanja… Vikanje na dijete može imati jednak utjecaj kao fizičko zlostavljanje?

5. Perfekcionizam

Djeca koja su bila podvrgnuta kritici često razvijaju perfekcionističke tendencije kao zaštitni mehanizam. Psihologinja Judith Tutin upozorava da perfekcionizam vodi do samokritičnosti i osjećaja srama.

Preporuka: Vježbajte samosuosjećanje i prihvatite svoje pogreške kao dio ljudskog iskustva.

6. Izbjegavanje sukoba

Zbog traumatičnih iskustava, odrasli često izbjegavaju konflikte, no to također može biti toksično. Stručnjakinja Ann Papayoti savjetuje da prije razgovora o teškim temama jasno definirate svoje ciljeve i usvojite suosjećajan ton.

Cilj: Pretvoriti sukob u priliku za rast odnosa.

7. Problemi s povjerenjem

Nerijetko, odrasli koji su odrastali uz vikanje imaju poteškoća s povjerenjem zbog nestabilnih obiteljskih odnosa. Trener Alex Mathers naglašava da je dosljednost ključ izgradnje povjerenja.

Praksa: Fokusirajte se na stvaranje stabilnih odnosa kroz dosljednost u riječima i djelima.

8. Strah od intimnosti

Zidovi koje ljudi postavljaju oko svog srca kako bi izbjegli bol također ih sprečavaju da dožive pravu povezanost. Socijalna radnica Terry Gaspard ističe da ranjivost obogaćuje veze i omogućuje duboku povezanost.

Poruka: Intimnost zahtijeva rizik, no taj rizik vrijedi preuzeti.

9. Pretjerano postignuće

Odrasli često nastavljaju težiti savršenstvu, što ih može dovesti do izgaranja. Trener Jordan Gray predlaže odmor i povezivanje s prirodom kao način resetiranja iscrpljenog uma i tijela.

Savjet: Dopustite si odmor i vrijeme za oporavak kako biste izbjegli izgaranje.

10. Poteškoće s postavljanjem granica

Ljudi koji su se morali truditi zadovoljiti roditeljske potrebe često se bore s postavljanjem osobnih granica. Socijalna radnica Terry Gaspard savjetuje rad na razvijanju zdravih granica kako bi osoba povratila osjećaj vlastite vrijednosti.

Cilj: Naučiti reći „ne“ i staviti vlastite potrebe na prvo mjesto.

Nema koristi Studija je dokazala da strogo roditeljstvo može nanijeti štetu mentalnom zdravlju djece