Više poroda i duže dojenje smanjuju rizik od raka dojke
Tijekom listopada obilježava se mjesec borbe protiv raka dojke, od kojeg u Hrvatskoj godišnje oboli oko 2500 žena, a gotovo 1000 ih izgubi bitku s ovom bolesti. Rak dojke najučestaliji je tumor kod žena u Hrvatskoj i drugi najučestaliji tumor uopće. Rizik za obolijevanje povećava se s dobi, uz pozitivnu obiteljsku anamnezu, odgađanjem rađanja, izbjegavanjem dojenja, manjim brojem poroda te uz ranu menarhu i kasnu menopauzu.
"Rizik za obolijevanje od raka dojke jako raste s dobi žene. Tako će npr. žena od 70 godina imati 10 puta veći rizik oboljeti nego žena u dobi od 30 godina. Također, rizik se jako smanjuje s brojem poroda, dobi prvog poroda i trajanjem dojenja. Primjerice, rizik obolijevanja za žene koje prvi puta rode prije dvadesete godine života 50 posto je manji no u onih koje prvi puta rode nakon 35. godine života. Rizik se jako smanjuje sa svakom godinom dojenja - za oko 4% i sa svakim porodom - za oko 7%)", kaže prof. dr. sc. Snježana Škrablin, spec. ginekologije i porodništva iz KBC Zagreb i Poliklinike GinOps koja pruža usluge vezane uz ginekologiju, porodništvo, humanu reprodukciju i bolesti dojke.
"Rizik povećavaju i debljina te izbjegavanje fizičke aktivnosti. Npr. u žena težine preko 80 kg rizik je 2,8 puta viši nego u žena težine 50 kg.Vježbanje u trajanju od četiri sata tjedno smanjuje rizik za 30-40 posto. Rizik jako povećava i alkohol. Uz četiri pića dnevno, u usporedbi sa ženama koje ne uzimaju alkohol, rizik je 30 posto veći. Nadalje rizik povećava izloženost i radijaciji, posebice u mladosti i doba puberteta kada je dojka u razvoju. Rizik nakon radijacije u mladosti jako ovisi o dozi i traje, na žalost, cijeli život", kaže ginekologinja, no dodaje da je danas gotovo sigurno dokazano da kontracepcija kombiniranim pripravcima (estrogeni i gestageni) ne povisuje rizik obolijevanja od raka dojke.
"Što se hormonskog nadomjesnog liječenja tiče, vjeruje se da je rizik neznatno povišen i najveći broj studija nalazi ga za oko 20 posto višim nego kod žena koje ne uzimaju hormonsko nadomjesno liječenje", objašnjava.
UZV dojke i bazična mamografija nakon 35. godine
"Kod žena s visokim rizikom, to su posebice one s pozitivnom obiteljskom anamnezom, preporučuje se s pregledima i samopregledima početi u dobi od 20 do najkasnije 35 godina. One bi samopregled trebale obavljati jednom mjesečno, pregled liječnika trebalo bi obaviti bar jednom godišnje, a jednom godišnje bi trebalo obaviti i pregled ultrazvukom. U njih bi do 35. godine svakako valjalo napraviti prvu mamografiju i ponavljati je jednom godišnje", kaže prof. dr. sc. Škrablin te objašnjava da kod žena kod kojih rizik nije povišen, sa samopregledima bi svakako trebalo početi s 35 godina, tada bi trebalo napraviti i prvi pregled liječnika uz ultrazvuk.
"Jednako tako to je dob kada bi valjalo napraviti bazičnu mamografiju i potom je ponavljati u razdobljima od dvije godine. Pametno je imati jednog liječnika koji prati pacijenticu kroz više godina jer se tako povećavaju izgledi da se dovoljno rano prepoznaju i sitne promjene. Ako isti liječnik kontrolira iste dojke, on će, naime, lakše uočiti sitne promjene i pravilno ih interpretirati", naglašava ginekologinja.
Samopregled - važan dio brige o zdravlju
Samopregled dojki važan je dio brige o zdravlju svake žene i ima veliku ulogu u ranom otkrivanju promjena i bolesti u dojkama.
"Pametno je da svaka žena sama nauči poznavati svoje dojke i prepoznavati promjene koje se mogu pojaviti. Samopregled je najlakše izvesti i najpouzdaniji je nakon menstruacije jer tada dojke 'miruju'. Nakon ovulacije , zbog hormonalnih promjena i visokih vrijednosti hormona, žljezdano tkivo 'nabuja' pa je promjene teže zapaziti", objašnjava.
Također dodaje da žene s velikim grudima imaju veći rizik otkrivanja bolesti u kasnijoj fazi bolesti.
"Kod njih je, naime, samopregled manje pouzdan, a i klinički pregled otežan je i za iskusne liječnike. Jednako tako, sitne novotvorine teže je otkriti ultrazvukom i radiološkim tehnikama. Poseban rizik imaju žene s tzv. 'gustim' dojkama. Što je gustoća dojke veća, rizik je veći; kod žena s umjereno povećanom gustoćom dojki on je za 80 posto veći no u žena s dojkama normalne i smanjene gustoće, a čak je za 4,5 puta veći u žena s dojkama visoke gustoće", kaže prof. dr. sc. Škrablin.
Ako se bolest otkrije u dovoljno ranoj fazi, izgledi za ozdravljenje su veliki, stoga su redoviti preventivni pregledi, kao što su ultrazvuk dojke i mamografija te samopregled, od ključne važnosti u prevenciji ove zloćudne bolesti.