Jesu li roditeljske grupe na društvenim mrežama korisne ili štetne?
Roditeljske grupe na društvenim mrežama nekima su svakodnevna virtualna destinacija na kojoj dijele iskustva s drugim roditeljima. Jedni ih jednostavno obožavaju i ne mogu bez njih, drugi samo čitaju i nikad ne komentiraju, a treći bježe od takvih grupa, oprosti na usporedbi, kao vrag od tamjana. Neki se vole tamo svađati, neki davati savjete, neki ih traže, neki komuniciraju pristojno, neki baš i ne.
I u stvarnom se životu ne slažemo sa svima oko nas. Nemamo isto mišljenje, ne volimo iste stvari, ne komuniciramo jednako. No, kad govorimo o osobama u našoj neposrednoj blizini, to su osobe koje biramo i koje nam odgovaraju. No, kad su u pitanju roditeljske grupe na društvenim mrežama, situacija je nešto drukčija. To su ljudi s kojima često nemamo nikakve dodirne točke – osim što smo roditelji.
U takvim grupama nađemo često, uistinu, odgovore koji nam trebaju – a roditelji odgovore uvijek trebaju. No, nekad nam roditeljske grupe na društvenim mrežama ponude odgovore, a nekad samo glavobolju. Stručnjaci su stoga poželjeli saznati jesu li takve grupe za roditelje korisne ili štetne, i to na znanstveni, dokazani način.
Stručnjaci sa Sveučilišta Seaver proučavali su odnos između stresa i sudjelovanja u roditeljskim grupama (iako, nazovimo to pravim imenom „mama-grupama“, jer znamo svi koji je postotak tata tamo…). Oni su tako proučavali razinu kortizola u slini mame nakon interakcije u roditeljskim grupama. Rezultati su ih poprilično iznenadili: što su više vremena mame provodile na takvim grupama, veća je bila razina kortizola, odnosno razina stresa.
Stresna strana grupa
U ovom je istraživanju sudjelovalo 47 mama koje koriste grupe kako bi pronašle odgovore na svoja pitanja i nedoumice, a pratili su ih tijekom četiri dana, te im uzimali uzorke sline triput dnevno. Znanstvenici su se iznenadili kad su ustanovili da je mamama razina stresa bila puno manja nakon što bi nekoj mami prigovarale zbog načina odgoja djeteta. Drugim riječima, kad bi nekoj mami rekle da nešto ne radi dobro, njihov stres bi bio manji jer bi se one osjećale bolje zbog tog što – rade to ispravno i bolje su od tih drugih mama.
No, duže sudjelovanje u grupama uzrokovalo je redovno više razine kortizola u slini mame, što znači da je i stres bio veći. Općenito, emotivne interakcije u virtualnom svijetu povezane su redovno s većim razinama kortizola.
Naime, velika količina suprotstavljenih komentara i mišljenja u ovakvim grupama može stvoriti kod roditelja koji ima neke nedoumice još i veću zbunjenost. Posebno zato što su uvijek oni „najglasniji“ komentatori ujedno i najvidljiviji u takvim grupama. Zbog tog nam se može činiti da su baš oni u 'pravu'.
Grupe mogu biti od pomoći
No, nije sve tako loše i stresno! Roditeljske grupe na društvenim grupama mogu biti sjajan izvor informacija, mjesto gdje možeš pronaći osobu koja zna o čemu pričaš, ima slična iskustva kao ti, s kojom se možeš na više razina povezati.
Te grupe, osim tog, ne moraju biti grupe na koje naletiš, grupe nepoznatih, nasumičnih mama. Možeš isto tako okupiti istomišljenike/ce i napraviti svoju vlastitu grupu. Ona može biti tajna i u njoj sudjelujete samo vi. Može ta grupa biti i na nekoj drugoj društvenoj platformi, gdje je svima zgodnije. Možda ti nekad ne znaš odgovor, ali možda ne moraš odmah zvati pedijatra, nego odgovor ima prijateljica, a ti ni ne znaš to. Naravno, treba znati kad je stvarno vrijeme za otići liječniku.
Sve u svemu, nisu niti velike roditeljske grupe loša stvar. Važno je samo znati kad odstupiti – i spriječiti nakupljanje kortizola… Ono što doprinosi povišenju kortizola nakon sudjelovanja u online grupama jest činjenica da se ne odvija uživo i da se ne može stvoriti potrebna „privrženost“ nekoj osobi. Upravo se ta privrženost često povezuje sa snižavanjem kortizola.