Jedna osobina roditelja može djetetu skratiti životni vijek
Koji je tvoj roditeljski stil? Jesi li protiv autoritarnog stila roditeljstva, a čini ti se da često upadneš u tu zamku? Jesi li za nježno roditeljstvo, ali na kraju ipak češće budeš helikopter roditelj? Toliko smo toga čuli, pisali i pročitali o helikopter roditeljstvu, pa ipak taj stil još uvijek prakticiraju roditelji – svjesno ili nesvjesno – i to često.
Ako si među onima koji prakticiraju upravo helikopter roditeljstvo i previše se zaštitnički ponašaš, možda je vrijeme da preispitaš svoju strategiju. Naime, nedavno je provedena jedna studija koja je pronašla vezu između ovog stila roditeljstva i kraćeg životnog vijeka djece kasnije u životu.
Prema istraživanju Federalnog sveučilišta São Carlos (UFSCar) u Brazilu i University Collegea u Londonu (UCL), djeca pretjerano zaštitničkih roditelja obično – žive kraće. Istraživanje je objavljeno u časopisu Scientific Reports. Istraživači su analizirali podatke gotovo 1000 sudionika Engleske longitudinalne studije starenja rođenih 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća. Zaključili su da odnosi djece s roditeljima utječu na dugovječnost.
Muškarci koji su imali previše zaštitnički nastrojenog oca i malo „slobode“ tijekom djetinjstva imali su prema studiji 12 % veći rizik od smrti prije osamdesetog rođendana. Kod žena koje su imale pretjerano zaštitnički nastrojenog oca, rizik od smrti prije 80. godine života povećao se za 22 %. S druge strane, žene o kojima se majka dobro brinula tijekom djetinjstva imale su smanjeni rizik za 14 %.
Još jedno zanimljivo otkriće bilo je da su muškarci koji su tijekom djetinjstva živjeli sa samohranim roditeljima imali 179 % veći rizik od smrti prije 80. godine života.
„Rezultati naše analize odnose se na ljude koji bi sada bili stariji i ne bi nužno bili isti roditelji u kasnijim generacijama“, rekao je u izjavi Tiago Silva Alexandre, jedan od autora studije.
„Najzanimljivija stvar u vezi s našom studijom je to što smo uspjeli u brojkama pokazati ono o čemu se raspravljalo o roditeljstvu dugi niz godina. Brižni i ljubavni odnosi s ocem i majkom tijekom djetinjstva imaju posljedice na ostatak života. Naši nalazi posebno pokazuju kako utječu na dugovječnost“, dodao je Alexandre.
Zlatna sredina
Znanstvenici su također istraživali psihološke posljedice odnosa dijete-roditelj. Otkrili su da autoritarizam, permisivnost i nemar mogu biti negativni za dječji razvoj.
„Srednji put je najbolji, izbjegavajući i nametljivost, koja sprječava djecu da budu autonomna, kao i nemar ili emocionalnu distancu. Ono što u članku nazivamo brigom nije stvar zanemarivanja, već prisutnosti i brige bez pretjerane zaštite“, dodala je Aline Fernanda de Souza Canelada, jedna od autorica članka.
Ovo je prva studija koja istražuje kako odsutnost roditelja ili manjkavi roditeljski odnosi mogu smanjiti dugovječnost. „Djeci je potrebna roditeljska skrb i podrška, ali ne i nametljivost, koja djetetu oduzima autonomiju. Istraživanja u psihologiji pokazuju da je ovakav odnos također slab, jer se dijete boji roditelja i dovodi do raznih problema, uključujući nezdrave navike, a neke studije pokazuju povećan rizik od zlouporabe alkohola i droga, kao i poteškoća s mentalnim zdravljem poput stresa, što je usko povezano sa smanjenom dugovječnošću“, napomenula je Canelada.
„Zanemarena djeca mogu kasnije u životu iskusiti veću razinu stresa zbog posljedica ovog ranog zanemarivanja, a vjerojatnost bolesti se povećava“, rekao je Alexandre.
Ravnoteža je ključna
Istraživači su naglasili važnost uravnoteženog roditeljstva, pružanja brige i prisutnosti bez pretjerane kontrole ili emocionalne distance. Razmišljajući o previše zaštitničkom roditeljstvu danas, posebno kod djece koja žive s jednim roditeljem, istraživači su dodali: „Znamo da roditelji sada previše štite svoju djecu na drugačiji način, i to također može imati utjecaj. To je drugačija vrsta odnosa, ali ima i svoje slabosti.“
„U ovom slučaju, kulturni i društveni čimbenici mogli su imati značajniji učinak nego sada. Razdvajanje roditelja u prošlosti se drugačije doživljavalo i moglo je biti posebno teško za mušku djecu. Ne možemo znati kako bi to sada funkcioniralo, s obzirom na društvo koje imamo, ali studija pokazuje da je bilo vrlo teško za muškarce rođene 50-ih i 60-ih“, rekao je Alexandre.