Za razliku od zaraznih bolesti od kojih djeca obolijevaju naglo, simptomi su jasno i brzo vidljivi te je obično i lijek brzo djelujuć, nova pandemija tiho se prišuljala i zahtijeva velike napore kako bi se s njom obračunali. Riječ je, naravno, o pandemiji debljine kod djece, a podaci za Europu su poražavajući - čak je svako treće dijete pretilo! U Hrvatskoj je situacija još gora gdje je pretilo čak 35 % djece, a činjenica da manje od polovice roditelja ne smatra da njihovo dijete ima prekomjernu tjelesnu masu je još i opasnija.

Na ovu strašnu statistiku ne mogu utjecati djeca sama, roditelji su tu da im pomognu usaditi zdrave navike koje će im osigurati sigurno odrastanje. No u urbanom svijetu u kojem su svi u žurbi, briga o zdravoj prehrani može biti veliki izazov. Zato smo razgovarali s nutricionisticama Tenom Niseteo i Karmen Matković Melki koje su podijelile zanimljive uvide o uzrocima pretilosti te kako spriječiti pretilost kod djece kroz praktične savjete. 

Problem debljine ne možemo svesti samo na prehranu

Pretilost i prekomjerna tjelesna masa djece globalni je problem, ističe nutricionistica i dodaje: "Da bi se uopće uhvatili u koštac s problemom pretilosti u dječjoj dobi potrebno je procijeniti razmjere istoga te osmisliti učinkovit plan i program dugoročnog rješavanja ovog važnog problema". Kako navodi, pretilost odnosno debljina smatra se bolešću čiji su uzročnici višestruki tj. pretilost kao posljedicu ne možemo svesti isključivo kao problem neadekvatne prehrane. Problem debljine, isto tako, ne ostaje samo na razini povišene tjelesne mase već seže u nastanak nezaraznih kroničnih bolesti već u dječjoj dobi, među kojima se prvenstveno ističu dijabetes tipa 2, povišen krvni tlak i dislipidemija odnosno metabolički sindrom. "Upravo ove bolesti značajno onemogućuju normalan život i smanjuju kvalitetu života već od najranije dobi", zaključila je.

Danas se zna da na prekomjernu tjelesnu masu i pretilosti utječu brojni čimbenici, od onih u nama, poput bioloških, genetskih, hormonskih i metaboličkih te onih još značajnijih, oko nas, kao što su okolišnih, bihevioralnih, kulturoloških i društvenih. "Čovjekov organizam se u posljednjih 200 000 godina nije značajno promijenio te su upravo gore navedeni unutarnji čimbenici oni koji su nam služili da preživimo kao vrsta u vrijeme kada je dostupnost hrane bila ograničena. Međutim, izrazito brz napredak čovječanstva u smislu kulture, industrije, znanosti i tehnologije učinili su dostupnost, u ovom slučaju hrane, u razvijenom dijelu svijeta, neupitnom", ističe nutricionistice.

Tradicionalni pristup prehrani je gotovo potpuno izgubljen

Industrijski visokoprocesirana, lako dostupna, jeftina hrana vrlo često obogaćena šećerima, mastima i soli postala je dio svakodnevne dječje prehrane. Upravo ovakva hrana izuzetno je bogata energijom te dijete vrlo lako postiže prekomjerni kalorijski unos. Dodatno, moderni ubrzani stil života cijele obitelji često onemogućava tradicionalan pristup prehrani koju uključuje pripremu jela od cjelovitih, prirodnih namirnica i vrijeme posvećeno objedovanju odnosno zajedničkim obrocima.

Nutricionistica upozorava da manjak vremena, a s druge strane lako dostupna, najčešće nutritivno „prazna“ industrijska hrana olakšava svakodnevicu, istovremeno stvarajući potpuno neadekvatni prehrambeni obrazac. Situaciju dodatno komplicira i sjedilački način života: "Značajan manjak svakodnevne tjelesne aktivnosti, odnosno kretanja i igre na otvorenom djece smanjilo je energijsku potrošnju što neminovno dovodi do povećanja tjelesne mase".

Više je pretile djece u ruralnim područjima

"Dostupnost fast food hrane te visoka konzumacija pekarskih proizvoda i zaslađenih sokova, odnosno urbani stil prehrane smatrao se osnovnim uzrokom pretilosti, međutim, zanimljivo je da je među djecom ruralnih područja zastupljenost pretilosti u djece veća od djece u gradovima. Razlog ovome je, između ostalog, nepoznavanje pojma adekvatne porcije i količine hrane te ograničena dostupnost organizirane tjelesne aktivnosti, uz istovremenu prisutnost moderne tehnologije kojom se djeca i mladi koriste i zbog koje se sve manje kreću (televizija, Internet, igrice, društvene mreže)", ističe nutricionistica te dodaje da danas postoje mnogi preventivni programi na različitim razinama društva, kako globalnom tako i na lokalnom nivou koji uključuju edukaciju o pravilnoj prehrani, pripremi hrane i važnosti tjelesne aktivnosti, međutim, rezultati ovakvih programa često su zanemarivi.

"Osnovni čimbenik u prevenciji i liječenju pretilosti djece je motivacija i konzistencija. Motivacijski krugovi trebaju obuhvaćati od one najuže djetetove okoline, obitelji, preko uže okoline kao što su vrtić/škola i prijatelji do same lokalne zajednice, ali i cijele države te konačno globalnog kruga. Konačno, motivacija ovisi o poticaju okoline i ustrajnosti okoline da adekvatnim pristupom omogući djetetu sve alate koji su mu potrebni da razvija pravilan stil prehrane i aktivnog života", zaključila je.

Ideje za kvalitetne obroke

Preporuka nutricionistice je da djeca tijekom dana konzumiraju hranu kroz do 5 obroka, koja čine 3 glavna obroka (zajutrak, ručak i večera) i 2 međuobroka (doručak i užina). Zajutrak predstavlja prvi jutarnji obrok i često se, posebice u dječjoj dobi spominje kao najvažniji obrok u danu. Naime, ovo je prvi obrok koji se konzumira nakon perioda nejedenja od oko 8 sati (koliko u prosjeku traje noćno spavanje). Ujutro, nakon buđenja, razina glukoze u krvi je snižena, a želudac je prazan što su dva osnovna znaka gladi i dobri preduvjeti za konzumaciju prvog obroka u danu.  

Kao prvi jutarnji obrok nutricionistica savjetuje konzumirati kombinaciju cjelovitih žitarica ili njihovih nutritivno bogatih proizvoda, bez dodanih šećera, najbolje s namirnicama koje sadrže proteine (npr. mliječni proizvodi, jaja i sl.). Zajutrak bi trebao podići razinu energije no isto tako održati je relativno konstantnom do sljedećeg većeg obroka. Zato je važno odabrati cjelovite žitarice koje ne sadrže dodane šećere jer će nagli porast razine šećera u krvi osigurati i jednako nagli pad, kako šećera tako i energije. 

Odlično rješenje za uravnoteženi doručak su Boom Box Madagaskar Granola&Pops koje u kombinaciji s napitkom od zobi postaju uravnotežen doručak razvijen u suradnji s nutricionisticama. Cjelovite žitarice su savršen odabir za početak dana, posebno u kombinaciji s voćem, a još su bolje ako ne sadrži dodane šećere, zaslađivače, umjetne arome i boje.

Madagaskar Granola&Pops uz upravo takve cjelovite žitarice sadrži i hrskavu ekspandiranu rižu što uz više okusa donosi i više zabave. Uz Boom Box Granola&Pops zajutrak nije samo zdrav i ukusan, nego i vrlo zabavan zahvaljujući zagonetkama koje se nalaze na poleđini same kutije. Sve to čini Madagaskar Granola&Pops pametnim izborom za svoje dijete, čak i kada ste u žurbi. A za hranjivi snack u vrtiću ili školi, u ruksak svojih mališana ubacite Boom Box zobene kekse ili zobene zalogaje kako biste bili sigurni da je svaki hrskavi zalogaj koji pojedu bez dodanih šećera, a istovremeno iznimno ukusan.