Roditelji tisućama godina pjevaju uspavanke kako bi umirili bebe i pomogli im da zaspu. No istraživanja pokazuju da pjevanje ima puno dublju ulogu, moglo bi pomoći u ranom razvoju jezika.

Znanstvenici iz Nizozemske otkrili su poveznicu između načina na koji bebe obrađuju ritam u glazbi i načina na koji kasnije obrađuju govor. Studija, objavljena u časopisu Developmental Science, pokazala je da bebe koje bolje prepoznaju ritam u glazbi lakše uočavaju obrasce u govoru – a to je ključna vještina za učenje riječi.

Stručnjaci kažu da ta povezanost ima smisla.

„I glazba i jezik temelje se na obrascima, ritam u glazbi grupira se slično kao što se slogovi u govoru povezuju u riječi“, objašnjava Jordyn Koveleski Gorman, logopedinja specijalizirana za dječji razvoj za Parents. „Ako je bebina moždana obrada dobra u prepoznavanju zvučnih obrazaca, to može podržati i rani razvoj jezika.“

Slično ističe i Rachel Albert, doktorica psihologije i voditeljica Baby Laba na Lebanon Valley Collegeu. „Bebe se rađaju kao prirodni ‘detektori obrazaca’, a ova studija lijepo pokazuje koliko su glazba i jezik međusobno povezani“, kaže dr. Albert.

Znanost o uspavankama Dokazano: uspavanke potiču razvoj djeteta

Kako su znanstvenici istraživali bebine mozgove

U istraživanju je sudjelovalo 44 beba u dobi između 6 i 9 mjeseci. Kako bi pratili moždanu aktivnost, istraživači su koristili EEG kape – sigurne, neinvazivne „kape“ koje mjere moždane valove.

„Rad s bebama u EEG studijama uvijek je izazovan“, objašnjava autorica studije Iris van der Wulp, doktorandica na Sveučilištu u Utrechtu. Kako bi se bebe osjećale ugodno, sjedile su u krilu roditelja i imale igračke koje su im odvraćale pažnju.

Bebe su slušale dvije vrste zvukova: niz izmišljenih riječi bez pauza, ali s ponavljajućim obrascima, te glazbene ritmove. Znanstvenici su zatim analizirali koliko se moždana aktivnost beba „sinkronizirala“ s tim obrascima.

„Bebe koje su uspješno usklađivale moždane valove s ritmom glazbe, isto su tako uspješno pratile obrasce u govoru“, kaže van der Wulp. „To pokazuje da postoji preklapanje u načinu na koji bebe obrađuju glazbu i jezik.“

Ima li glazbeni talent roditelja veze s bebom?

Studija je razbila i jedan čest mit da su glazbene sposobnosti prvenstveno nasljedne.

„Nismo pronašli dokaze da su ritmičke sposobnosti genetski nasljedne“, ističe van der Wulp.

Ono što se pokazalo važnim jest koliko često roditelji i bebe zajedno sudjeluju u glazbenim aktivnostima. Bebe čiji su roditelji često pjevali, slušali glazbu ili se ritmički igrali s njima pokazivale su snažnije ritmičke vještine, koje su bile povezane s boljim jezičnim sposobnostima.

„Na temelju ovih rezultata, preporučila bih roditeljima da provode vrijeme pjevajući i slušajući glazbu sa svojom djecom“, kaže van der Wulp.

Gorman dodaje da je ova spoznaja posebno ohrabrujuća za roditelje:
„Ne moraš biti glazbeno nadarena niti pjevati savršeno. Dovoljno je pjevati, pljeskati, poskakivati i biti pomalo luckast s bebom.“

Zašto je zajedničko muziciranje važnije od glazbe u pozadini

Puštanje glazbe u pozadini nije isto što i aktivno sudjelovanje. Prema Gorman, upravo ta interakcija ima najveći učinak.

„Kad roditelji pjevaju s bebom, oni usporavaju govor, naglašavaju zvukove, koriste ponavljanje i povezuju zvuk s pokretima i izrazima lica“, objašnjava. „Sve to pomaže bebinom mozgu da počne organizirati i razumijevati govor.“

Važan je i trenutak u kojem se to događa. Dr. Albert ističe da bebe najbolje uče kada su zvukovi povezani s onim na što su trenutno usmjerene.

„Ako se beba igra kockicama, roditelj koji reagira pjevušenjem ili govorom vezanim uz tu igru potaknut će učenje više nego stalno pričanje o nečemu nepovezanom“, objašnjava.

Što ovo istraživanje znači, a što ne

Treba li zato bebu odmah upisati u glazbenu školu? Ne nužno.

„Poruka nije da šestomjesečna beba treba formalne satove glazbe“, kaže Gorman. „Važno je shvatiti da ono što roditelji već rade – pjevanje tijekom presvlačenja, pljeskanje tijekom igre, skakutanje uz pjesmicu u kupki – zaista ima smisla i vrijednost.“

Ujedno upozorava da se ne izvlače prebrzi zaključci. „Ako beba ne pokazuje poseban interes za glazbu, to ne znači da će imati poteškoća s jezikom. Razvoj nije crno-bijel. Ritmičke vještine mogu biti jedan dio slagalice, ali nikako nisu cijela slika.“

riječ stručnjaka Uz ovih 6 savjeta tvoje dijete može postati pravi mali brbljavac