Male grudi imaju jednu veliku prednost kad se radi o dojenju, kažu znanstvenici
Žene s vrlo malim grudima često se brinu hoće li imati dovoljno mlijeka i hoće li moći kvalitetno dojiti bebu. Ženama s velikim grudima često mnogi kažu kako one „sigurno neće imati problema s dojenjem“ i slično. Niti jedno niti drugo nema nikakve znanstvene osnove i, na kraju krajeva, uopće nije istina. Štoviše, dapače – rekli bismo u šali – znanstvenici su nedavno otkrili gotovo obrnutu činjenicu…
Naime, tijekom nedavnog istraživanja pokazalo se da žene s većim grudima proizvode mlijeko s nižom koncentracijom laktoze u usporedbi sa ženama s manjim grudima. Ovo revolucionarno otkriće sugerira da iako velika veličina grudi nije nužna za odgovarajuću proizvodnju mlijeka, može utjecati na sastav mlijeka. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u medicinskom časopisu American Journal of Human Biology.
Majčino mlijeko nije samo izvor esencijalnih nutrijenata, već sadrži i različite bioaktivne komponente koje mogu utjecati na rast i razvoj djeteta. Iako je poznato da sastav majčinog mlijeka može značajno varirati među ženama, nije u potpunosti jasno koji čimbenici pridonose tim varijacijama. Ranije su studije istraživale utjecaj majčinih osobina kao što su tjelesna masnoća, prehrana i učestalost hranjenja na sastav mlijeka, ali odnos između veličine dojke i sastava mlijeka nije dosad temeljito istražen.
U studiji su sudjelovale 162 žene koje su isključivo dojile, a sudionice su odabrane na temelju nekoliko kriterija kako bi se osigurao homogen i zdrav uzorak studije. Ti su kriteriji uključivali da su majke rodile u terminu, da ne boluju od kroničnih bolesti i da ne koriste hormonsku kontracepciju. Znanstvenici su uzorke mlijeka analizirali na sadržaj kalorija, masti, proteina i koncentraciju laktoze.
Suprotno njihovim očekivanjima, otkrili su negativan odnos između veličine grudi i koncentracije laktoze u majčinom mlijeku. Žene s većim grudima proizvode mlijeko s nižim sadržajem laktoze od onih s manjim grudima. Važno je naglasiti da je jednako bilo i kad se radilo o ženama koje nisu imale prekomjernu tjelesnu težinu, nego samo velike grudi.
Različita prehrana za bebe
Ovi rezultati iznenadili su znanstvenike, a smatrali su to vrijednim pažnje jer se laktoza sintetizira isključivo u mliječnoj žlijezdi, pa se smatra da je sve skupa povezano s hormonima. Veća veličina grudi povezana je s višim razinama hormona estradiola i progesterona. Ovi hormoni mogu smanjiti ukupnu proizvodnju mlijeka i spriječiti sintezu laktoze smanjenjem razine specifičnog proteina, alfa-laktalbumina, u majčinom mlijeku.
„Ovo je prva studija koja je izvijestila o negativnom odnosu između koncentracije laktoze u majčinom mlijeku i veličine majčinih grudi tijekom potpuno uspostavljene laktacije. Dokazana povezanost ukazuje na to da žene s većim grudima mogu, putem hormonske kontrole, proizvoditi mlijeko s nižom koncentracijom laktoze nego žene s manjim grudima“, stoji u rezultatima studije.
Zanimljivo je također da nije pronađena značajna veza između veličine grudi i drugih makronutrijenata kao što su masnoće i proteini.
Ipak, otkrili su ujedno da učestalost hranjenja bebe utječe na koncentraciju laktoze. Češće dojenje povezano je s većim sadržajem laktoze, vjerojatno zbog povećanog lučenja prolaktina, hormona koji potiče proizvodnju mlijeka. Isto tako, stvari su se mijenjale kad bi majka povećala unos kalorija - veći unos kalorija kod majke bio je povezan s nižom koncentracijom laktoze, vjerojatno zbog njezina utjecaja na metabolizam glukoze i dostupnost za sintezu laktoze.
Laktoza je vitalna komponenta majčinog mlijeka, osigurava značajan dio energije potrebne dojenčadi i podržava razvoj središnjeg živčanog sustava. Tako se čini da bi dojenčad majki s većim grudima mogla zbog niže doze laktoze dobiti drugačije makronutrijente nego ona majki s manjim grudima.