Istraživanje otkriva zašto je važno pričekati s uvođenjem dohrane
Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, „zlatni standard“ prehrane dojenčadi podrazumijeva isključivo dojenje do navršenih 6 mjeseci života, a zatim nastavak dojenja uz postupno uvođenje dohrane sve do navršene druge godine, a ako majka i dijete žele, i duže. Drugim riječima, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje roditeljima da ne bi smjeli ponuditi bebama krutu hranu prije šestog mjeseca života. S time se slaže i nedavno istraživanje koje je upozorilo roditelje da s dohranom, odnosno hranom i pićem koje nije majčino ili adaptirano mlijeko, ne započinju prerano.
Majčino i adaptirano mlijeko sadrže specifične nutrijente koje bebe trebaju prvih šest mjeseci. Naime, bebe koje započnu s dohranom prije šestog mjeseca, mogu propustiti ključne nutritivne vrijednosti koje bi primile isključivo putem majčinog ili adaptiranog mlijeka. "S druge strane, upoznavanje beba s dohranom prekasno - povezano je s nedostatkom mikronutrijenata, alergijama i siromašnijom prehranom kasnije u životu", objašnjava Chloe M. Barrera iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Obrazloženje stručnjaka je da majčino i adaptirano mlijeko sadrže specifične nutrijente koje bebe trebaju prvih šest mjeseci, a koji su ključno razdoblje u njihovom razvoju. Omogućiti bebama da jedu drugu hranu može smanjiti njihove šanse da dobiju te ključne nutrijente koje bi dobile samo iz mlijeka.
Mnogi roditelji ne slijede preporuke o pravilnoj dohrani
Istraživači su proučavali 1482 djece u dobi od šest do 36 mjeseci te proveli detaljne upitnike među roditeljima. Između ostalog, roditelji su trebali reći kada je njihovo dijete prvi put jelo nešto drugo osim majčinog ili adaptiranog mlijeka. To uključuje sokove, kravlje mlijeko, kašice, krutu hranu pa čak i vodu.
Njihovi rezultati otkrili su kako samo jedna trećina beba u SAD-u započinje dohranu u preporučenom vremenu od šest mjeseci života, odnosno, dvije trećine beba dohranu započinje prije navršenih šest mjeseci. S obzirom da su podaci primarno temeljeni na samostalnom izvještavanju, istraživači vjeruju kako je moguće da postoji još više roditelja koji ne slijede preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno pravilne prehrane.