Tonus je mišićna napetost koja održava tijelo u prostoru i mora biti dovoljno visok da održi stabilnost tijela tj. da može savladati gravitaciju, a ujedno dovoljno nizak da omogući i dozvoli kretanje.

"Normalno je da svi nemamo jednak tonus. On se gradi kroz aktivnosti i genetski je uvjetovan. Smatramo ga normalnim ako dijete može savladavati motoričke aktivnosti za svoju dob", objašnjava Alma Ćurtović, bacc.physio th. Iz Specijalne bolnice za djecu s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama. 

"Karakteristike djeteta s hipotonusom je da su mirne bebe,  mekane, malo se kreće, tiho plaču, drže noge u „žabljem“ položaju, odbijaju potrbušni položaj, kasnije počinju sjediti, vole statične igračke koje lako zadržavaju u položaju u kojem jesu. Hipertona djeca uglavnom brže usvajaju motoričke aktivnosti", kaže Alma Ćurtović nastavljajući da pak za hipertonu djecu roditelji često kažu  da im je beba čvrsta, da mu teško savijaju ručice ili nožice, imaju zatvorene šake, izvijaju se, zabacuju glavu nazad, križaju noge ili se odguruju prstima od podlogu, iako su brži u aktivnostima teže usvajaju ravnotežne reakcije pa često padaju ili se kreću da se odižu na prste.  

psiho-motorički razvoj Ne učite dijete sjediti i hodati, to ometa motorički razvoj

Roditelj mora naučiti baby handling (rukovanje djetetom)

Fizijatar redovito kontrolira motorički razvoj djeteta i ukoliko je potrebno uključuje dijete u radnu terapiju, terapiju senzorne integracije ili defektološki rad. Za roditelje je jako bitno da nauče handling (rukovanje djetetom). Fizijatrica kaže da se handlingom uče prvo osnovne aktivnosti s bebom poput hranjenja, kupanja, presvlačenja, pozicioniranja. Handling se mijenja s dobi djeteta. Roditelj ne smije biti terapeut svom djetetu već roditelj. 

Dijete koje uđe u proces, prati se do motoričke zrelosti i ne otpušta iz ustanove dok se ne napravi timska obrada koja podrazumijeva pregled logopeda i psihologa.

"Neka djeca to ranije savladaju motoričke sposobnosti za svoju dob, a nekima je potrebno više vremena za te iste aktivnosti. Neki nikad ne dosegnu određeni stupanj kvalitete. Rasponi za određene motoričke aktivnosti kod djece se razlikuju npr. puzanje se javlja u dobi od 7-10 mjeseci , neka djeca prohodaju sa 10 mjeseci, a neki sa 16. Ili 18. mjeseci. I sve se smatra normalno", kaže fizijatrica poručujući da je najvažnija uloga roditelja da stvarno budu roditelji, a terapeut ih uči kako se pravilno baviti s djetetom i igrati. Terapeut je osoba koja se školuje za svoj posao i ne treba taj teret nametati roditelju. I to je jedini ključ da ne dobijemo isfrustriranu i opterećenu obitelj.

druga godina Što sve dijete može? Motorički razvoj od prve do druge godine

Što sve spada u distone sindrome?

Distoni sindromi uključuju hipertonus - pojačani tonus u mišića bebe, hipotonus - smanjeni mišićni tonusu bebe ili fluktuirajući (izmijenjujući) tonus, malo hipo, malo hipertonus.

Što kad beba ne diže glavu i izvija se u luk?

Postoji više čimbenika rizika koji se mogu javiti: prenatalno, natalno ili postnatalno. Neki od njih su genetski, virusni, nepravilan položaj ploda , placente ili pupkovine, nedonesenost, niska porođajna težina , asfiksija, apnea, hiperbilirubinemija.

"Ukoliko je trudnoća bili rizična može nastati stanje (ne bolest!) koje se naziva distoni sindrom. Često se susreće i naziv neurorizično dijete ili cerebralne poremetnje kretnje. Roditelji su često zabrinuti ovim nazivima SINDROM, POREMEĆAJ NEURORIZIČNO. Distoni sindrom se uočava u poremećaju mišićnog tonusa a samim tim i kašnjenju i kvaliteti  usvajanja posturalnih aktivnosti za dob. Jako je bitno objasniti roditeljima da je to termin koji opisuje trenutno stanje da je ono promjenjivo i da u većini slučajeva uz terapiju ima dobar ishod,  a to je normalan razvoj. Kod neke djece može ostati minimalna cerebralna disfunkcija. Često takvo dijete nazivamo nespretno. To su djeca koja često padaju, izbjegavaju motoričke aktivnosti kao što su vožnja bicikla, penjanje, rolanje, skakanje. Više su statični i traže takve aktivnosti u kojima nije potrebno puno promjene položaja. Najčešće vole plivanje", objašnjava fizijatrica Alma Ćurtović.

Ponekad pedijatar mora pregledati bebu i par puta

Pedijatrica mr. sc. Giovana Armano objašnjava da je nekad potrebno i nekoliko pregleda bebe kako se utvrdilo radi li se o distonom sindromu. 

"Bebica nije uvijek raspoložena za pregled, ponekad može biti cendrava i neraspoložena i ne pokaže sve što zna, pa je treba pogledati i nekoliko puta. Ako je hladno u prostoriji ili se bebica naglo skine, može biti ukočenija nego što je to inače",  objašnjava pedijatrica. 

Nakon što pedijatar pregleda bebu, prikupit će podatke o porodu i trudnoći, koji mogu ukazivati na nužnost daljnje obrade te ponovno naručiti bebu na pregled, ako je potrebno te preporučiti određene vježbice za vježbanje kod kuće. Postoje propisane vježbice ovisno o dobi bebe koje je dobro i preventivno provoditi, a osobito onda ako se uoči neki poremećaj u psihomotornom razvoju.

Društvena mreža 'Sama sam otkrila da moj sin ima poremećaj u motoričkom razvoju'