Poremećaji vida mogu se uspješno liječiti u dječjoj dobi, ukoliko se dijagnosticiraju na vrijeme. Slabovidnost, ambliopija ili kako se često zna reći, “lijeno oko”, je poremećaj u razvoju vida kod kojeg oko ne postiže potpunu vidnu oštrinu ni uz najbolju korekciju, bilo naočalama, lećama ili laserskom korekcijom.

Ukoliko se slabovidnost ne uoči i ne liječi na vrijeme, posljedice ostaju za cijeli život. Najosjetljiviji period za razvoj slabovidnosti je u najranijem djetinjstvu, u fazi dok se vidne funkcije najintenzivnije razvijaju. Često zahvaća samo jedno oko, kada se s obzirom na drugom oku teže otkriva. U nekim slučajevima može može doći do smanjene vidne oštrine na oba oka. Što se zapravo događa?

Koji su simptomi? Većinu poremećaja vida teško je prepoznati bez pregleda

Kaže se da okom gledamo, a mozgom vidimo. Uzroci slabljenja vida ili nepravilnog razvoja vida mogu biti različiti. No, bez obzira na uzrok zajedničko im je da djetetov mozak kroz vid uzima informacije koje dolaze iz zdravog oka, dok informacije iz slabijeg oka zanemaruje što rezultira zaostajanjem u razvoju onog oka koje se ne upotrebljava.

Što uzrokuje slabovidnost?

Strabizam (razrokost ili škiljenje) je najčešći uzročnik slabovidnosti. Budući da jedno ili oba oka nisu postavljena u položaj ravno naprijed i/ili postoji problem pokretljivosti oka, mozak ne može ujediniti dvije slike u jednu 3D pa mozak zanemaruje primanje informacija iz slabog oka i sve više informacija prima iz zdravoga oka.

Slabovidnost može biti uzrokovana refrakcijskim greškama oka (dalekovidnost, kratkovidnost, astigmatizam). Mozak se oslanja na oko koje ima manju refrakcijsku grešku, potiskujući oko sa slabijom slikom uzrokujući amblijopiju na drugom oku zbog neuravnoteženosti. Ova vrsta ambliopije naziva se refrakcijska ambliopija.

Slabovidnost može biti uzrokovana i nečim što sprječava ulazak svjetlosti u djetetovo oko, poput urođene mrene ili katarakte kod koje je ulaz svjetlosti u pozadinu oka smanjen zbog zamućenja djetetove prirodne leće. Ukoliko je mrena nastala na samo jednom oku, mozak ponovno uzima sliku iz zdravog oka i uzrokuje slabovidnost na oku gdje je nastala mrena.

moderna medicina Može li se usporiti rast kratkovidnosti kod djece?

Liječenje slabovidnosti

Svi poremećaji vida mogu se liječiti u dječjoj dobi, ukoliko se dijagnosticiraju na vrijeme. Vidne funkcije razvijaju se do 8. godine života. Ukoliko se pravovremeno otkloni uzrok slabovidnosti, šanse za pravilan razvoj vida i smanjenje ili potpuno liječenje slabovidnosti značajno se povećavaju.

Liječenje se provodi ovisno o uzroku slabovidnosti. Ukoliko je uzrok mrena, operaciju uklanjanja mrene treba obaviti što prije. Ukoliko je slabovidnost uzrokovana strabizmom, tada se ona može ispraviti operacijom strabizma kojom se oči postavljaju u normalan položaj i uspostavlja se normalna pokretljivost. I u ovom slučaju, kao i kod slabovidnosti uzrokovane dioptrijom i/ili astigmatizmom, važno je pridržavati se uputa liječnika o pokrivanju (okluziji) dominantnog oka flasterom. To vrijeme može varirati od jednog do šest sati dnevno.

Za razliku od uvriježenog mišljenja i nekad učestale prakse lijepljenja flastera na naočale, puno je učinkovitije nošenje flastera preko oka jer se time isključuje i korištenje perifernog vida. Roditelji se često žale da djeca odbijaju nositi flaster, ali dobrom edukacijom i motivacijom mogu se postići izvrsni rezultati. Razumljivo je da će otpor biti veći ukoliko je vid na oku koje “forsiramo” da gleda značajno slabiji od onog koje djetetov mozak više koristi. No s vremenom razlika postaje sve manja. Jedan od razloga kako privoljeti dijete na suradnju je tijekom okluzije omogućiti rad na blizinu (igranje igrica, čitanje, crtanje) koji u ovim okolnostima pridonosi razvoju vida na “lijenom oku”.

Kada na pregled vida?

Važno je znati da dijete nikada nije premalo za pregled kod oftalmologa. Specijalistički pregledi su prilagođeni dobi djeteta. Budući da se na vrijeme uočena slabovidnost može ispraviti u više od 90% slučajeva i to samo do 8. godine života, od prije 2 godine uvedeni su obavezni oftalmološki pregledi djece do 4. godine života. Učestalost slabovidnih u Europi iznosi od 2-5%, dok je u Hrvatskoj taj postotak nešto viši. Upravo zato je cilj Nacionalnog dana ambliopije koji obilježavamo 12. rujna ukazati na ovaj javnozdravstveni problem.

Piše: doc. dr. sc. Ivana Mravičić, spec. oftalmolog, subspecijalist dječje oftalmologije i strabizma iz Klinike Svjetlost