Zašo djeca jedu šmrklje? Znanstvenici su se često pitali postoji li opravdan razlog za to...

Pexels
Nije posebna tajna da djeca nekad jedu šmrklje. Odvratno je, ne možemo shvatiti zašto to rade, sigurni smo da nije fino, pa ipak – oni to rade. Zašto?
Vidi originalni članak

Svi smo to vidjeli: dijete s jednim prstom u nosu, kopapo rudniku i traži blago. To je uljepšana varijanta, naravno. Kad ga pronađe i izvadi, stavi ga u usta kao najukusniju grickalicu. Odraslima to gotovo bez iznimke odvratno, ali većina djece, čini se, nije posebno zgrožena niti iznenađena ovakvim raspletom događaja. Ne možemo ne zapitati se – zašto djeca jedu svoje šmrklje?

Nije nam jasno… Zašto klinci guraju legiće u nos? Ovo su 3 vrlo jednostavna objašnjenja

Većina roditelja kažu da je sasvim uobičajeno da djeca jedu vlastite šmrklje – a neki će znati i da je to ponašanje poznato kao "mukofagija" - no podaci o tome koliko se često to pojavljuje nisu baš sveprisutni. Ono što možemo reći i potruditi se ne izbaciti sadržaj svog želudca je da – i odrasli to često rade. Pokazalo je to jedno istraživanje...

Druga studija iz 2001. godine, temeljena na istraživanju u kojem je sudjelovalo 200 tinejdžera u Indiji, otkrila je da su gotovo svi sudionici priznali da kopaju nos. Štoviše, njih devet od 200 (dakle, to bi bilo pet posto) reklo je da redovno jedu šmrklje. Što se tiče pitanja zašto djeca jedu vlastite šmrklje, nije bilo nekih rigoroznih istraživanja.

Ipak, istraživači su otkrili da se mukofagija javlja u najmanje 12 drugih vrsta primata.

Evolucijska biologinja Anne-Claire Fabre prva je to otkrila promatrajući vrstu koja se zove Madagaskarski prstaš. Ova vrsta lemura poznata je po svom srednjem prstu dugom 8 centimetara, koji koristi za izvlačenje insekata iz teško dostupnih pukotina. Ali kada je Fabre 2015. promatrala ove jedinke u zatvorenom prostoru, iznenadila se vidjevši kako guraju taj dugi, tanki prst u nos, izvlače sluz, a zatim oblizuju prst.

"Bilo je urnebesno i odvratno u isto vrijeme", prisjetila se Fabre, izvanredna profesorica na Sveučilištu u Bernu u Švicarskoj. "Činilo se da stvarno uživa u onome što radi. To je nešto što rade prilično često."

To je navelo profesoricu Fabre da se zapita jedu li i drugi primati svoje šmrklje. Kada je pregledala literaturu, pronašla je dokaze da gorile, bonobi, čimpanze, makakiji, kapucini i drugi primati također kopaju nos i jedu šmrklje. Većina vrsta koristila je prste, ali neke su koristile štapiće za izvlačenje "blaga". Neki primati su čak i pružali uslugu svojim kolegama, odnosno kopali i tuđe nosove, pokazalo je istraživanje.

"Kada vidite sastav šmrklji, uglavnom je to voda, više od 98%", rekla je Fabre. Ostatak se sastoji od proteinsko-ugljikohidratnog sastojka koji se naziva mucini i soli. Moguće je, drugim riječima, da životinje zapravo imaju koristi od konzumiranja ovih sastojaka, na način na koji neke vrste jedu vlastiti izmet kako bi probavile preostale hranjive tvari, objasnila je Fabre.

Zbog ove ideje postavlja se pitanje postoji li možda dublja evolucijska osnova za mukofagiju kod ljudi.

Grade imunitet? 

Šmrklje stvaraju zaštitni sloj koji zadržava prašinu, spore i mikroorganizme koji uzrokuju bolesti dok udišemo, prije nego što dođu do pluća. Godine 2013. biokemičar je podijelio hipotezu da jedenje šmrklji može izložiti djecu malim dozama patogena koji treniraju imunološki sustav da identificira te molekule i mogu pomoći u pokretanju imunološkog odgovora.

Dakle, može im pomoći u izgradnji imuniteta? Tako se čini, ali ta ideja nije konačno provjerena niti potvrđena istraživanjima. Dr. Chittaranjan Andrade, autor studije o kopanju nosa tinejdžera, oprezan je prema takvim teorijama.

"Skeptičan sam. Svaka imunološka tvar koja preživi sušenje u sluzi vjerojatno će biti vrlo male količine i vjerojatno će se probaviti nakon gutanja, stoga vjerojatno ima ograničen učinak", objasnio je u e-poruci za portal Live Science.

Drugi stručnjaci upozoravaju da, budući da nosna sluz može širiti bakterije koje uzrokuju upalu pluća, kopanje nosa i mukofagija kod djece treba kontrolirati kada su u blizini imunokompromitiranih osoba.

Ako izuzmemo teoriju da mukofagija jača imunitet, nema drugih važećih teorija, pa su istraživači tražili intuitivnije razloge zašto djeca to čine. Šmrklje, Fabre sumnja, mogu potaknuti svrbež, stezanje i nelagodu u nosu što bi moglo potaknuti kopanje nosa, a znatiželjna je odgovorna za to što ih djeca – kušaju.

Jedan je istraživač svojedobno izravno pitao djecu zašto jedu svoje šmrklje. Rezultati su objavljeni u poglavlju knjige iz 2009. koje nije recenzirano i temeljilo se na vrlo malom uzorku od samo 10 djece. Ali oni su uglavnom rekli da vole jesti šmrklje jednostavno zbog njihove privlačne teksture i okusa.

Hm, ionako baš ne razumijemo djecu često... Pa se nećemo praviti da ih i ovaj put razumijemo.

Andrade vjeruje da djeca razvijaju ovu naviku jer za njih ona još nema negativnu konotaciju koju nosi kod starijih osoba. No, dok ne bude konkretnog istraživanja o tom pitanju, odgovor na to zašto djeca jedu svoje šmrklje ostat će nedostižan. Fabre vjeruje da je to tema koja zaslužuje više istraživanja kako bi se razumjelo postoje li moguće koristi ili štete od mukofagije za razvoj djeteta.

No, sve u svemu, ona je sklona vjerovati djeci na riječ - možda jedu svoje šmrklje jednostavno zato što im se sviđaju.

"To je nešto što je hrskavo i malo slano", kaže. A nakon što je satima promatrala kopanje nosa i saznala o rasprostranjenosti ove navike kod drugih vrsta, Fabre je promijenila mišljenje:

"Iskreno, po mom mišljenju, to nije nešto što je odvratno."

Zašto to rade?! Ovo je 10 stvari koje djeca najčešće guraju u nos i završe na hitnoj

Posjeti missMAMA