Mnogo toga još se uvijek ne zna o razvoju pamćenja i ranom razvoju mozga, ali novija istraživanja otkrila su zanimljive informacije. Studije Američke psihološke udruge (APA) pokazale su da dojenčad razvija dugoročno (deklarativno) pamćenje vrlo rano. Jedna od prvih stvari koje prepoznaju i pamte je glas njihove majke – čim ga čuju, često reagiraju osmijehom ili smirenjem. Iako nije potpuno jasno koliko dugo prije rođenja mogu prepoznati glasove, ovo je jedno od prvih područja u kojima njihov mozak počinje upijati informacije.

Prema dr. Renée Spencer, licenciranoj savjetnici i doktorici psihologije savjetovanja, istraživanja pokazuju da novorođenčad vrlo rano prepoznaje glas svoje majke, što može igrati važnu ulogu u njihovom emocionalnom razvoju. Osim toga, prema istraživanjima dr. Carol Kuhl, stručnjakinje za razvoj jezika, djeca već u prvim mjesecima života počinju stvarati temelje za kasnije jezične i kognitivne vještine.

Zdrava prehrana Nutricionistica s Harvarda otkriva namirnice koje poboljšavaju pamćenje i koncentraciju kod djece

Pamćenje u dojenačkoj dobi

Postoji razlika između različitih vrsta pamćenja. Na primjer, kada novorođenče plače jer želi biti nahranjeno, koristi nesvjesno, tzv. semantičko (ili preživljavajuće) pamćenje, dok je deklarativno pamćenje svjesno – ono uključuje prepoznavanje i svjesno prisjećanje.

Pamćenje u ranom djetinjstvu (3-7 godina)

Stručnjaci naglašavaju važnost rutine i ponavljanja u ranom djetinjstvu, posebno u dobi od 3 do 7 godina. Što se više neka informacija ponavlja, to će je dijete lakše zapamtiti i kasnije prizvati iz sjećanja. Djeca koja odrastaju u okruženju gdje se s njima puno razgovara razvijaju sposobnost pamćenja ranije. U tom razdoblju mozak je iznimno prilagodljiv i sposoban upijati informacije, što ga čini idealnim vremenom za učenje.

Dokumentiranje i vizualna podrška pamćenju

Jedan od načina jačanja pamćenja je dokumentiranje događaja kroz slike i priče. Prema dr. Patriciji Bauer, profesorici psihologije na Emory University, fotografije mogu poslužiti kao podsjetnici na uspomene koje bi se inače možda zaboravile. Vizualni podražaji mogu pomoći u prisjećanju čak i ranih sjećanja.

Zašto se traumatične stvari pamte bolje?

Istraživanja pokazuju da se negativna iskustva često pamte bolje od pozitivnih. To je evolucijski mehanizam – ljudi se intuitivno prisjećaju situacija koje su bile bolne kako bi ih u budućnosti izbjegli. Prema dr. Jamesu McGaughu, neuroznanstveniku sa Sveučilišta Kalifornija, mozak posebno snažno kodira događaje povezane s jakim emocijama, uključujući strah i bol. Stoga se djeca mogu jasnije sjećati trenutaka kada su se ozlijedila nego, primjerice, rođendanskih proslava.

Razvoj hipokampusa i dugoročno pamćenje (7-10 godina)

Kako djeca odrastaju, njihov hipokampus – dio mozga zadužen za obradu dugoročnog pamćenja i emocionalnih reakcija – sve se više razvija. Između sedme i desete godine, mozak počinje bolje organizirati informacije, što omogućuje lakše prisjećanje. U toj fazi djeca mogu zapamtiti i ponavljati čak i naizgled nebitne detalje iz svakodnevnog života.

Iako mnoga sjećanja iz najranijeg djetinjstva s vremenom izblijede, iskustva i okruženje u kojem dijete odrasta igraju ključnu ulogu u razvoju njegovih kognitivnih sposobnosti i emocionalnog života. Ponavljanje, pričanje priča, fotografije i rutina mogu pomoći u stvaranju čvrstih temelja za dugoročno pamćenje.

amnezija djetinjstva Kako djeca pamte? Bebe tek s godinu dana zapamte kako izgledaju