U finskim vrtićima djeca su vrtlarila i to im je promijenilo imunološki sustav
Kad samo malo razmislimo o tom kad su djeca najsretnija i kakve ih aktivnosti najviše vesele, sve nam je jasno. Djeca su najbliža prirodi. Djeca vole kopati po zemlji, djeca vole vodu, blato, drveće, biljke. Djeca vole prirodu i u njoj uživaju. Uživamo i mi odrasli, ali na nešto drukčiji način i ipak s nekim odstojanjem – iako svi oni koji vole vrtlariti znaju koliko to može sreće donijeti… Odmah se osjećaš bolje kad su prstići u zemlji!
No, nije samo stvar u osjećaju. Zelenilo, zemlja, šuma – sve to pozitivno djeluje gotovo izravno na naše zdravlje, a pod tim „naše“ mislimo i na dječje. Naime, samo mjesec dana vrtlarenja i rada s biljkama i zemljom može biti dovoljno da promijeni djetetov imunološki sustav. Pokazao je to jedan eksperiment proveden u Finskoj, u tamošnjim vrtićima.
U nekoliko tamošnjih vrtića djelatnici su odlučili raščistiti travnjak, posaditi grmovite biljke (kao što su patuljasti vrijesak i borovnice) i dopustiti djeci da se brinu o usjevima u kutijama za sadnju. Pokazalo se da je to sasvim neočekivano imalo utjecaj na raznolikost mikroba u crijevima i zdravlje kože ove djece – ona su se, naime, postala zdravija i otpornija u vrlo kratko vrijeme.
U usporedbi s drugom gradskom djecom, koja se igraju u standardnim gradskim vrtićima s klasičnim vrtićkim igralištima, kod ove je djece, stara 3, 4 i 5 godina u ovim ozelenjenim vrtićima u Finskoj, primijećen porast broja T-stanica i drugih važnih imunoloških markera u njihovoj krvi, i to već nakon samo 28 dana.
„Ustanovili smo da je crijevna mikrobiota djece koja su bila izložena zelenilu slična crijevnoj mikrobioti djece koja svakodnevno posjećuju šumu“, objasnila je znanstvenica za okoliš Marja Roslund sa Sveučilišta u Helsinkiju.
Prethodna istraživanja su pokazala da je rano izlaganje zelenim površinama na neki način povezano s imunološkim sustavom koji dobro funkcionira, ali još uvijek nije potpuno jasno je li taj odnos uzročno posljedičan ili ne. Ovaj eksperiment u Finskoj bio je pokazatelj promjena koje dijete može doživjeti zbog izlaganja biljkama i zemlji.
Ideja da okoliš bogat živim bićima utječe na naš imunitet poznata je kao 'hipoteza bioraznolikosti'. Na temelju te hipoteze, gubitak biološke raznolikosti u urbanim područjima mogao bi biti barem djelomično odgovoran za nedavni porast bolesti povezanih s imunološkim sustavom.
„Rezultati ove studije podržavaju hipotezu o bioraznolikosti i koncept da niska bioraznolikost u modernom životnom okruženju može dovesti do neobrazovanog imunološkog sustava i posljedično povećati prevalenciju imunološki posredovanih bolesti", objasnili su autori u studije koja je provedena još 2020. godine.
Studija je uspoređivala mikrobe iz okoliša pronađene u dvorištima 10 različitih gradskih vrtića, koji su brinuli o ukupno 75 djece u dobi od tri do pet godina. Neki od tih vrtića imali su standardna gradska vrtićka dvorišta, dok su drugi vodili djecu na dnevno vrijeme u prirodu, a četiri su dvorišta obnovila travom i šumskim šikarom. Tijekom 28 dana, djeca u posljednja četiri vrtića dobila su vremena za igru u svom novom dvorištu pet puta tjedno.
Kad su istraživači testirali mikrobiotu njihove kože i crijeva prije i nakon ispitivanja, otkrili su da su rezultati koje su dobili nakon tog vremena vidno bolji u usporedbi s prvom skupinom djece koja su se isto vrijeme igrala u vrtićima s manje zelenila.
Ono što je iznenadilo istraživače je činjenica da se čak i u tako kratkom vremenu vidjela promjena na mikrobiomima kože i crijeva ove djece, a to je nešto što utječe na ukupno zdravlje i imunološki sustav. Među djecom koja su više vremena provodila vani - igrajući se u zemlji, na travi i među drvećem – bio je vidljiv porast mikroba zvanog gamaproteobakterija, koji jača imunološku obranu kože, te povećava korisne imunološke sekrecije u krvi i smanjuje sadržaj interleukina -17A, koji je povezan s bolestima koje se prenose imunološkim putem.
„To ide u prilog pretpostavci da kontakt s prirodom sprječava poremećaje u imunološkom sustavu, poput autoimunih bolesti i alergija“, rekao je rekao je ekolog Aki Sinkkonen sa Sveučilišta u Helsinkiju.
Iako još uvijek nije jasno kako se postižu zapravo ovi nevjerojatni rezultati, to bi moglo biti povezano s promjenama u imunološkom sustavu ili nečim vezanim uz udisanje zdravog zraka, sunčanje, više vježbanja ili više mira.
"Bilo bi najbolje da se djeca mogu igrati u lokvama i da svi mogu kopati organsko tlo", objasnio je ekološki ekolog Aki Sinkkonen, također sa Sveučilišta u Helsinkiju. Ova je studija bila zapravo provedene na malom uzorku, ali s obzirom na to koliko dobrog sugerira, nije loše pokušati što više vremena provoditi s djecom vani.