Pravilne prehrambene navike tijekom ranog djetinjstva od vitalnog su značaja za uspostavljanje pravilnog rasta i razvoja djeteta te je svakako važno znati što, koliko i na koji način valja ponuditi djetetu. Osiguranje uravnotežene prehrane neophodno je i za imunitet, fizički i mentalni razvoj te smanjenje rizika od kroničnih bolesti vezanih uz nepravilnu prehranu koje se mogu pojaviti kasnije u životu. 

Prehrana djece predškolske dobi trebala bi biti pravilno izbalansirana jer kao takva važna je za dobivanje potrebne energije, očuvanje zdravlja, rast i razvoj djeteta odnosno predstavlja jedan od ključnih faktora pravilnog razvoja mozga, kostiju i drugih organa u tijelu.

U Republici Hrvatskoj se prehrana djece u vrtićima temelji na Programu zdravstvene zaštite djece i higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima ("Narodne novine" broj 105/02, 55/06 i 121/07)) koji je uključen u Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju ("Narodne novine" broj 10/97, 107/07, 94/13 i 98/19). 

Jedan od izazova s kojima se stručno osoblje vrtića susreće kada je u pitanju slaganje jelovnika jesu poremećaji u prehrani kod djece od čega valja izdvojiti pothranjenost i pretilost. Ne zaboravimo spomenuti da se u vrtićkim grupama nalaze i djeca koja boluju od dijabetesa, alergija itd. te je tada potreban individualan pristup i svakako znanje na tom području onoga tko slaže jelovnik. Nerijetka je i izbirljivost djece što se tiče određenih namirnica ponuđenih u jelovniku tada je potreban bihevioristički pristup pri rješavanju ovog problema. 

Znaš vrtiće koji bi dobro iskoristili 50 000 kn? Napiši priču zašto baš tvoj favorit zaslužuje donaciju i pošalji prijavu putem obrasca. Vrtić s najviše glasova dobit će 25 000 kn, drugoplasirani 15 000 kn, a trećeplasirani 10 000 kn.

Većina vrtića infrastrukturno je pokrivena i ima svoju kuhinju, te planiranje prehrane odnosno dnevnih jelovnika radi najčešće zdravstveni voditelj vrtića - medicinska sestra. Ponegdje su vrtići pod nadzorom i prehrambenim planom i programom institucije poput ZZJZ, međutim postoje i vrtići, istina u manjini, bez svoje kuhinje što planski gledano predstavlja složeniji put ka zadovoljenju svih traženih parametara, no ne i nedostižan. S obzirom na spomenutu izbirljivost djece kada je hrana u pitanju te činjenicu da djeca veliki dio svoga vremena provedu u vrtiću važna je edukacija osoblja vrtića, no prijeko je potreban i primjer roditelja kod kuće, radi poticanja zdravih prehrambenih navika kao i poticanje na tjelesnu aktivnost.

Da bi se ostvarila što bolja realizacija suvremenog pristupa prehrani potrebno je da su pokriveni organizacijsko-materijalni aspekti, preventivno-zdravstveni te spomenuti odgojno-obrazovni i interakcijsko-komunikacijski; takvim pristupom uključeni su svi zaposlenici (ravnatelj, zdravstveni voditelj, odgojitelji, kuhari i pomoćno osoblje).

Pet manjih obroka tijekom dana

Djeca najbolje funkcioniraju ako im ponudite pet manjih obroka tijekom dana. Dječji se apetit mijenja iz dana u dan, što je sasvim normalno, stoga, da bi stimulirali dobar apetit potičite djetetovu aktivnost. Ponajbolje je ako se ta aktivnost događa vani, na svježem zraku. Također, bitno je prepoznati umor i reagirati na vrijeme. Djeca najčešće neće jesti ako su umorna. Neka raspored obroka i vrijeme za igru ili neke dodatne obveze u koje je uključeno vaše dijete budu u skladu s prethodnom napomenom. Dobro je da dijete ima dnevnu rutinu, tako će lakše prihvaćati dnevne obroke i međuobroke. Također, prema nekim istraživanjima nije uputno davati neodgovarajuće međuobroke (energetske, slatke itd) otprilike sat vremena prije glavnog obroka. Zapamtite, dokle god dijete raste i razvija se normalno, ono dobiva dovoljno energije. Najčešće se povećani unos hrane kod djeteta može povezati s neposredno povećanom intencijom rasta.

Općenito za djecu predškolske dobi tijekom dana preporučuju su 3 glavna i 2 manja obroka :

zajutrak…… 10% cjelodnevne energije
doručak…… 25% cjelodnevne energije
ručak………..35% cjelodnevne energije
užina……… .10% cjelodnevne energije
večera….…..20% cjelodnevne energije

Smjernice za postizanje zdravih i uravnoteženih obroka

• temeljiti prehranu na cjelovitim žitaricama, sezonskom voću i povrću
• uvoditi različite vrste mahunarki kao i one koje smo koristili tek sporadično
• u skupini mesa prednost dati lakoprobavljivim vrstama poput peradi, kunićevine, teletine i janjetine
• u skupini mlijeka i mliječnih proizvoda naglasak je na fermentiranim mliječnim proizvodima, a minimalni udio
• mliječne masti određen je za svaku pojedinu dob i valja se držati tih preporuka
• izvori masnoća koja se preporučuje neka budu bogati nezasićenim (maslinovo, bučino ili repičino ulje), a siromašni zasićenim masnim kiselinama (maslac, svinjska mast)
• valja voditi brigu o odgovarajućem unosu vode

Izmjene i dopune Programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (NN 121/07).

Primjeri jelovnika

DORUČAK
Fritaja s tikvicama i listićima tvrdog sira poslužena s cherry rajčicama, jogurt

UŽINA
Domaći pečeni hruskavi musli od zobenih i prosenih pahuljica s orašastim voćem(bademi, lješnjaci)  sjemenki suncokreta, suhih datulja i meda, začinjene cimetom i vanilijom. Hruskavi musli narezati na prutiće i poslužiti s kivijem.

RUČAK
Juha od piletine
Ražnjići s piletinom, tikvicama i gljivama posluženi s pireom od slanutka na pilećem temeljcu, kus-kus s mrvom.

DESERT
Muffini s komadićima čokolade i bobičastim voćem

VEČERA
Sendvič od purećih prsa s listom zelene salate, naribanom mrkvom. Kefir

DORUČAK
Kruh od banane začinjen koricom od naranče, poslužen s domaćim pekmezom

UŽINA
Chia puding s grčkim jogurtom i voćem, posipati listićima badema

RUČAK
Domaći hruskavi riblji štapići sa sezamom posluženi brokulom na lešo s krumpirom i grah salatom

DESERT
Pita od malina s sirom

VEČERA
Palenta s divkom

DORUČAK
Kruh od fete i vlasca, 1 tvrdokuhano jaje, kakao

UŽINA
Voće: banana,jabuka

RUČAK
Varivo od leće, teleći odrezak, kruh

DESERT
Savijača od sira

VEČERA
Salata od tune, krastavca, paprike, kukuruza i graha, kruh.

'to nije humano' Roditelji o vrtiću: Najveći nedostatak je manjak odgajatelja