Zadnja istraživanja procjenjuju da u svijetu manje od dva posto stanovništva pati od alergija te da između šest i osam posto djece i mladih ima postavljenu dijagnozu nutritivne alergije. Većina alergija primijeti se i definira već u djetetovoj prvoj godini života. Tada, zbog razvojne nezrelosti imunološkog sustava, može biti izražena veća učestalost alergije na hranu. No, rastom i razvojem te sazrijevanjem imuniteta velik broj djece preraste alergiju na hranu.

Prva pomoć kod alergijske reakcije

Najbolji i jedini način liječenja nutritivne alergije jest eliminacija sporne namirnice ili skupine namirnica, odnosno alergena, iz prehrane djeteta. Međutim, unatoč velikoj pažnji roditelja, vrlo često se može dogoditi da dijete zbog nepažnje ili neznanja ipak unese alergen, ili, pak, da prvi put reagira na neku namirnicu, pri čemu je potrebno brzo reagirati.

Prva pomoć u slučaju alergijske reakcije su antihistaminici, antagonisti histamina, koji djeluju tako da sprječavaju vezanje histamina na njegove receptore, čime smanjuju ili sprječavaju nastanak simptoma alergijske reakcije. U težim slučajevima, pojavom anafilaktičke reakcije, potrebno je brzo reagirati injekcijom adrenalina.

Alergeni na deklaracijama

Do alergijske reakcije može doći konzumacijom bilo koje namirnice, no one najčešće nastaju pod utjecajem najjačih alergena. "Big 8" ili velikih osam (prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), 1995.):

• kravlje mlijeko
• jaja
• soja
• pšenica (gluten)
• kikiriki
• orašasto voće
• riba
• morski plodovi

Ove su namirnice kao nacionalni popis nutritivnih alergena prihvatile i Sjedinjene Američke Države, Australija i Novi Zeland te Europska unija. U Hrvatskoj je za proizvođače prehrambenih proizvoda deklariranje alergena i tvari koje mogu izazivati intoleranciju (npr. laktoza) obvezno od siječnja 2007.

Pročitajte i druge članke u specijalu "Dječja probava"!