Koje su namirnice zabranjene za djecu s dijabetesom?
Kod djece koja boluju od dijabetesa, neovisno o tome radi li se o tipu 1 ili 2, posebno je važno paziti na pravilnu prehranu, s tri glavna obroka i dva međuobroka dnevno. Prehrana mora biti bogata vlaknima i ugljikohidratima. Pri vrhu kvalitetne piramide prehrane svakako su zeleno povrće, mliječni proizvodi, grah i različite grahorice, tuna, losos, bobičasto voće.
Slatkiši nisu zabranjeni, mogući su u umjerenim količinama. U prehrani se mogu koristiti i različiti zamjenski zaslađivači. Da bi motivirali pacijente na pravilnu prehranu, dijabetolozi ističu kako nema zabranjene hrane.
Ipak, treba naglasiti da je dobro izbjegavati prženu i pohanu hranu, slatka, obojena gazirana pića, bijeli kruh i peciva, teške kolače, masno meso, jela s teškim zaprškama.
Dvije porcije integralnih žitarica dnevno
O zabranjenim namirnicama Eva Pavić, mr. spec.sigurnosti i kvalitete hrane pri KBC Zagreb kaže:
"Važan prioritet za hranu i planiranje obroka je ukupna količina ugljikohidrata koju osobe s dijabetesom odabiru za obrok ili užinu. Dnevni unos od dvije porcije integralnih žitarica smanjuje rizik oboljenja od šećerne bolesti. Postoji znatan broj namirnica koje pomažu u snižavaju razina šećera u krvi. Naravno treba ih konzumirati u preporučenim količinama po jedinici serviranja, ali svakako da budu češće na jelovniku. Bogate su antioksidansima, mineralima i vitaminima i prehrambenim vlaknima.
Kod djece koja imaju dijabetes tipa 1, terapija inzulinom mora biti implementirana u svakodnevni život. Važno je uskladiti unos inzulina prije obroka s ukupnim unosom ugljikohidrata. Treba održavati stalan unos ugljikohidrata. Kod planirane tjelesne aktivnosti treba prilagoditi dozu inzulina, a ako je riječ o nekoj neplaniranoj aktivnosti, potreban je dodatan unos ugljikohidrata.
Energijska vrijednost unosa hrane procjenjuje se na osnovu rasta i indeksa tjelesne mase prema dobi, spolu i razini aktivnosti. Kod oboljelih pacijenata od šećerne bolesti tipa 2 preporučuje se smanjiti dnevni energijski unos, unos zasićenih i transmasnih kiselina, kolesterola i soli radi smanjenja opasnosti od kardiovaskularnih bolesti, krvnog tlaka, dislipidemije".