Vitamin D, uz A, E i K, spada u vitamine topive u mastima. Ovaj vitamin prirodno je prisutan u vrlo malo namirnica, međutim, uključuje više biološki aktivnih tvari poznatih pod nazivom kalciferoli. Najpoznatiji egzogeni oblici vitamina D su ergokalciferol (vitamin D2) porijeklom iz biljnih namirnica i kolekalciferol, poznatiji kao vitamin D3, koji se uglavnom nalazi u namirnicama životinjskog porijekla.

Endogeni vitamin D podrazumijeva kolekalciferol koji naš organizam može proizvesti sam, i to iz kolesterola pod djelovanjem sunčeve svjetlosti, odnosno UVB zračenja. Bez obzira o kojem obliku vitamina D govorili, svi trebaju proći aktivaciju kroz dva stupnja hidroksilacije koji se događaju u jetri i bubrezima, gdje konačno nastaje aktivni oblik – 1,25 dihidroksi kolekalciferol.

Vitamin D ima nekoliko uloga u našem organizmu, od kojih valja naglasiti:

• održavanje odgovarajuće razine kalcija i fosfata u serumu i time omogućavanje normalne mineralizacije kostiju te rast i razvoj koštanog tkiva
• modulacija rasta stanica, neuromišićnih i imunoloških funkcija
• smanjenje upalnih procesa

Manjak vitamina D najčešći kod male djece

U novorođenčadi status vitamina D uvelike je predodređen vitaminskim statusom majke, o kojem ovisi i količina vitamina D u njezinom mlijeku. Glavni razlozi manjka vitamina D u dojenčadi su:

• prehrana zasnovana na majčinom mlijeku ili, ako to nije moguće, dojenačkom mliječnom pripravku
• dohrana namirnicama relativno siromašnima vitaminom D
• zbog opasnosti od opeklina, mala izloženost suncu

Manjak vitamina D može izazvati ozbiljne posljedice na zdravlje djeteta, od kojih je najpoznatiji rahitis. Tu bolest karakterizira demineralizacija koštanog tkiva, što uzrokuje omekšavanje i deformaciju kostiju, odgođen razvoj zubne cakline i dentina, hipokalcemiju, bol u kostima, mišićnu slabost te slabije napredovanje i niski rast.

Sva dojenčad i djeca imaju povećan rizik od manjka vitamina D, a u posebno rizične skupine spadaju:

• tamnoputa djeca
• malo vremena i rijetko izložena suncu (koja većinu vremena provode u zatvorenom prostoru te im je tijelo velikim dijelom pokriveno odjećom)
• djeca dojena do kasne dojenačke dobi bez dodavanja vitamina D
• djeca koja boluju od kroničnih bolesti

S druge strane, poznato je i da vitamin D u velikim dozama može biti toksičan, no predoziranje nije moguće uravnoteženom, pa čak ni njegovim izvorima bogatom, prehranom. Velike doze vitamina D mogu uzrokovati:

• hiperkalcemiju, koja se zatim povezuje s pojavom velike žeđi
• zaostajanje u rastu
• smanjenje apetita - anoreksiju
• povraćanje
• smanjeni kvocijent inteligencije
• kalcifikaciju mekog tkiva i stvaranje bubrežnih kamenaca

Najčešći uzrok predoziranja vitaminom D je nekontrolirana suplementacija.

 Namirnice koje ne smijete izbjegavati

Prirodni izvori vitamina D3:

• masna riba (sleđ, skuša,tuna, sardine, losos)
• ulje jetre bakalara
• goveđa jetra i žumanjak

Prirodni izvori vitamina D2:

• gljive i kvasci