Koja je prava doza vitamina D?

Thinkstock
Manjak vitamina D može izazvati rahitis, no i velike doze ovog vitamina mogu imati štetne posljedice, poput smanjenog apetita i kvocijenta inteligencije
Vidi originalni članak

Vitamin D, uz A, E i K, spada u vitamine topive u mastima. Ovaj vitamin prirodno je prisutan u vrlo malo namirnica, međutim, uključuje više biološki aktivnih tvari poznatih pod nazivom kalciferoli. Najpoznatiji egzogeni oblici vitamina D su ergokalciferol (vitamin D2) porijeklom iz biljnih namirnica i kolekalciferol, poznatiji kao vitamin D3, koji se uglavnom nalazi u namirnicama životinjskog porijekla.

Endogeni vitamin D podrazumijeva kolekalciferol koji naš organizam može proizvesti sam, i to iz kolesterola pod djelovanjem sunčeve svjetlosti, odnosno UVB zračenja. Bez obzira o kojem obliku vitamina D govorili, svi trebaju proći aktivaciju kroz dva stupnja hidroksilacije koji se događaju u jetri i bubrezima, gdje konačno nastaje aktivni oblik – 1,25 dihidroksi kolekalciferol.

Vitamin D ima nekoliko uloga u našem organizmu, od kojih valja naglasiti:

  • održavanje odgovarajuće razine kalcija i fosfata u serumu i time omogućavanje normalne mineralizacije kostiju te rast i razvoj koštanog tkiva
  • modulacija rasta stanica, neuromišićnih i imunoloških funkcija
  • smanjenje upalnih procesa

Manjak vitamina D najčešći kod male djece

U novorođenčadi status vitamina D uvelike je predodređen vitaminskim statusom majke, o kojem ovisi i količina vitamina D u njezinom mlijeku. Glavni razlozi manjka vitamina D u dojenčadi su:

  • prehrana zasnovana na majčinom mlijeku ili, ako to nije moguće, dojenačkom mliječnom pripravku
  • dohrana namirnicama relativno siromašnima vitaminom D
  • zbog opasnosti od opeklina, mala izloženost suncu

Manjak vitamina D može izazvati ozbiljne posljedice na zdravlje djeteta, od kojih je najpoznatiji rahitis. Tu bolest karakterizira demineralizacija koštanog tkiva, što uzrokuje omekšavanje i deformaciju kostiju, odgođen razvoj zubne cakline i dentina, hipokalcemiju, bol u kostima, mišićnu slabost te slabije napredovanje i niski rast.

Sva dojenčad i djeca imaju povećan rizik od manjka vitamina D, a u posebno rizične skupine spadaju:

  • tamnoputa djeca
  • malo vremena i rijetko izložena suncu (koja većinu vremena provode u zatvorenom prostoru te im je tijelo velikim dijelom pokriveno odjećom)
  • djeca dojena do kasne dojenačke dobi bez dodavanja vitamina D
  • djeca koja boluju od kroničnih bolesti

Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu preporučuje suplementaciju vitamina D u dojenčadi od navršenog 1. mjeseca života bez obzira na majčin vitaminski status.

S druge strane, poznato je i da vitamin D u velikim dozama može biti toksičan, no predoziranje nije moguće uravnoteženom, pa čak ni njegovim izvorima bogatom, prehranom. Velike doze vitamina D mogu uzrokovati:

  • hiperkalcemiju, koja se zatim povezuje s pojavom velike žeđi
  • zaostajanje u rastu
  • smanjenje apetita - anoreksiju
  • povraćanje
  • smanjeni kvocijent inteligencije
  • kalcifikaciju mekog tkiva i stvaranje bubrežnih kamenaca

Najčešći uzrok predoziranja vitaminom D je nekontrolirana suplementacija.

 Namirnice koje ne smijete izbjegavati

Prirodni izvori vitamina D3:

  • masna riba (sleđ, skuša,tuna, sardine, losos)
  • ulje jetre bakalara
  • goveđa jetra i žumanjak

Prirodni izvori vitamina D2:

  • gljive i kvasci

Zbog oskudnih prirodnih izvora vitamina D njime se danas obogaćuju mlijeko i mliječni proizvodi te druge namirnice koje su njime prirodno siromašne.

Posjeti missMAMA