Povodom parlamentarnih izbora, koji će se održati 11. rujna, pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić ponovila je svoju preporuku i poziv kandidatima političkih stranaka i organizatorima političkih skupova, kao i Državnom izbornom povjerenstvu, da vode računa o zaštiti prava i interesa djece te da ne iskorištavaju djecu u političkoj kampanji,  piše portal medijaskapismenost.hr.

“U vrijeme izbornih aktivnosti, a nerijetko i u drugim prilikama, u Ured pravobraniteljice za djecu stižu pritužbe zbog toga što se djecu na različite načine uključuje u aktivnosti usmjerene na postizanje političkih ciljeva odraslih. Tako smo proteklih godina dobivali prijave da se dječje pjevačke zborove, male mažoretkinje, djecu iz dječjih vrtića ili škola uključivalo u stranački obojene priredbe pa i u predizborne skupove. Djeca su pritom najčešće iskorištena za ‘uljepšavanje’ slike o pojedinim političarima i strankama i za njihov politički probitak” stoji u poruci Pravobraniteljice za djecu.

Pomoću djece političari uljepšavaju svoj imidž

Prikazi djece u političkom oglašavanju postali su standard, a taj trend se samo pojačava. Slike djece koriste se u oglasima (u novinama, na plakatima i sl.), političari se fotografiraju zajedno sa svojom djecom, djeca se pojavljuju u kadru pokraj ili iza političara na nekom izbornom skupu, na otvaranju dječjih sportskih klubova, igrališta, knjižnica, škola, vrtića – posebno u slučaju političara na vlasti koji se bore za reizbor pa korisite svoju trenutnu poziciju kako bi otvarali nove objekte za djecu.

Također, djeca se mogu koristiti neizravno – političari ih spominju u svojim govorima i predizbornim obećanjima, tvrdeći kako će poboljšati uvjete, zakone, prava i drugo u vezi djece. Razlozi za sve ovo, prema literaturi, mogu biti prikazivanje kandidata kao obiteljskog čovjeka ili žene, koji brinu o obiteljskim vrijednostima, poticanje snažnih emocija, poput straha za budućnost naše djece, manipuliranje biračima i skretanje pažnje s važnijih tema, poput zdravstvene skrbi ili nezposlenosti, ili jednostavno, kako bi kandidat djelovao simpatičnije, navode u svom radu “Djeca u političkim kampanjama: komunikacijski magnet s etičkim dilemama”, autorice Renata Potočnik, Jelena Tomić i Hana Hrpka.

Kako medijsko iskorištavanje djece utječe na njihov razvoj?

Razlozi za etičke probleme oko prikaza djece u političkim kampanjama sasvim sigurno postoje. Djeca su vrlo ranjiva i pojavljivanje u medijima može ih dodatno traumatizirati i negativno utjecati na njihov razvoj, kao i potaknuti druge da ih prosuđuju, komentiraju njihovo ponašanje ili negativno na njih reagiraju. Kad se djeca pojavljuju u političkim kampanjama, uglavnom im nije osigurana privatnost. Slike im se objavljuju bez zamućivanja lica, a nekad su fotografirana u svojim školama i vrtićima, sa ili bez roditelja. Tako im je otkriven identitet i drugi koji ih poznaju, bilo djeca ili odrasli, mogu iznositi negativne komentare o njima.

Kako će to utjecati na dijete, ovisi o njegovoj dobi, osobitostima njegova razvoja, društvenoj i roditeljskoj potpori. Medijsko iskorištavanje djece u kampanjama može dakle utjecati na njihovo samopouzdanje, sliku o sebi i osjećaj kontrole. Može povećati razinu stresa i prouzročiti stigmatizaciju i vršnjačko nasilje, navode autorice, citirajući članak Maje Gabelica Šupljika “Psihološki aspekt prikaza djeteta u medijima”, objavljen u zborniku Zaštita privatnosti djece u medijima. 

“Treba imati na umu da čak ni pristanak roditelja na sudjelovanje djeteta u političkoj kampanji ponekad nije dovoljan za zaštitu djeteta, jer i roditelji imaju svoje interese i uvjerenja i mogu biti vrlo subjelktivni, a pitanje je koliko pritom razmišljaju o pravima i potrebama djeteta”, ističe Hana Hrpka, predsjednica udruge Hrabri telefon i jedna od autorica rada o djeci u političkim kampanjama.

U Hrvatskoj je inače posebna zaštita djece u medijima uređena Konvencijom o pravima djeteta, Zakonom o medijima, Zakonom o elektroničkim medijima, Pravilnikom o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima te Kodeksom časti hrvatskih novinara.