Doji četverogodišnju kćer i ne vidi problem: “To nije samo hrana..."
Shinnai Visser, mama dvoje djece, na društvenim mrežama dijeli svoj svakodnevni život i roditeljske odluke: od kućnih poroda do dojenja koje traje i nakon ranog djetinjstva. I dok mnogi u njezinom pristupu vide inspiraciju, drugi njezinu odluku da i dalje doji svoju četverogodišnju kćer ne razumiju.
“Često čujem komentare da je to neprikladno ili nezdravo, ili da stvara preveliku ovisnost. Neki misle da to radim zbog sebe, ali svatko tko je dojio zna da to nije tako,” kaže ova 34-godišnja mama za People.
Shinnai objašnjava da je njezino razmišljanje o dojenju promijenilo istraživanje i upoznavanje s praksama u različitim kulturama.
“Kada sam shvatila da su ljudi kroz povijest dojili puno dulje nego danas, prestala sam gledati na produljeno dojenje kao nešto neobično. Ono nije biološki neobično, samo nam je kulturološki manje poznato,” objašnjava.
Svako dijete ima svoj ritam
Ističe kako se iskustvo dojenja razlikuje kod njezine djece. Dok četverogodišnjakinja doji rijetko i isključivo kada sama to želi, njezina mlađa kći (20 mjeseci) još uvijek doji često i danju i noću.
“Za starije dijete to je sada kratko, mirno i vođeno njezinim potrebama. Ponekad traži, ponekad ne danima,” kaže Shinnai.
Više od hrane: emocionalna povezanost
Za nju, dojenje u ovoj dobi nije više primarno vezano uz prehranu, već uz emocionalnu sigurnost.
“Dojenje pomaže djetetu da se smiri, regulira emocije i osjeti sigurnost. To je trenutak bliskosti i povezanosti,” objašnjava, uspoređujući to s načinima na koje i odrasli traže utjehu u svakodnevnom životu.
Shinnai vjeruje da djeca razvijaju samostalnost upravo kroz osjećaj sigurnosti.
“Samostalnost najbolje raste iz sigurne povezanosti, a ne iz prisilnog odvajanja,” ističe. Dodaje kako zadovoljene emocionalne potrebe pomažu djeci da kasnije budu sigurnija i samopouzdanija.
Kada prestati?
Na pitanje kada planira prestati s dojenjem, Shinnai odgovara da ne postavlja stroge rokove.
“Odluka će ovisiti o meni, mom djetetu i našem odnosu. Ne vjerujem da se odvikavanje treba požurivati da bi bilo zdravo,” kaže.
Smatra da svaka obitelj treba pronaći svoj put, bez pritiska okoline.
Unatoč kritikama, ova mama ostaje sigurna u svoje izbore i ima jasnu poruku za druge roditelje:
“Informirajte se, slušajte sebe i svoje dijete i ne osjećajte potrebu da se opravdavate drugima. Ne postoji jedan ‘ispravan’ način roditeljstva – postoje samo odluke donesene s ljubavlju i brigom.”
Što kažu stručnjaci?
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, dojenje se preporučuje najmanje do druge godine života, ali može trajati i dulje, sve dok to odgovara majci i djetetu.
Stručnjaci ističu kako produljeno dojenje samo po sebi nije štetno, već da je najvažnije pratiti potrebe djeteta i dobrobit cijele obitelji. U toj dobi dojenje često ima i važnu ulogu u pružanju utjehe, sigurnosti i emocionalne povezanosti.
Ipak, naglašava se da svaka obitelj treba donijeti odluku koja najbolje odgovara njihovoj situaciji bez pritiska okoline ili društvenih očekivanja.