Znanstveno je dokazano da način prehrane žene prije i tijekom trudnoće utječe na plodnost te tijek i ishod trudnoće. Također, brojne su se znanstvene studije bavile utjecajem prehrane i načina života na plodnost muškaraca.

Folati prije trudnoće smanjuju rizik oštećenja neuralne cijevi

Istraživanja ukazuju da unos folne kiseline prije i tijekom rane faze trudnoće može smanjiti rizik od oštećenja neuralne cijevi kod djeteta u razvoju. Smanjen rizik je primijećen i kod žena koje su već imale trudnoću pogođenu defektima neuralne cijevi.

Nažalost, pokazalo se da većina žena putem hrane ne unosi dovoljne količine folata tijekom ključnog razdoblja - prije nego što shvate da su trudne. A to je vrijeme kada je adekvatan unos folne kiseline od najveće važnosti jer je niska razina folata majke čimbenik rizika za razvoj oštećenja neuralne cijevi kod fetusa u razvoju. Zbog toga se savjetuje da sve žene reproduktivne dobi kao dodatak hrani bogatoj folatima, svaki dan koriste i dodatke prehrani koji sadrže 400 mikrograma folne kiseline. Dodatnim unosom folne kiseline povećava se i razina folata u tijelu majke.

Visok unos proteina namirnicama biljnog podrijetla povećava šanse za začeće

"Rezultati preliminarnih studija ukazuju kako adekvatan unos omega-3 masnih kiselina, posebice EPA i DHA, može biti korisna mjera prevencije neplodnosti vezane uz poremećaj sinteze hormona i stvaranje sperme. Harvardska studija objavljena u časopisu American Journal of Obstetrics & Gynecology, u kojoj je 18 555 žena praćeno tijekom 8 godina pokazuje da visok unos proteina životinjskog podrijetla (npr. piletina i crveno meso) povećava rizik od neplodnosti, dok visok unos proteina namirnicama biljnog podrijetla (mahunarke, žitarice i orašasti plodovi) povećava šanse za začeće. Rizik od ovulatorne neplodnosti bio je 50 posto manji u žena koje su pet posto dnevnog unosa energije osigurale biljnim, a ne životinjskim proteinima", kaže nutricionistica doc.dr.sc Darija Vranešić Bender.

Budući da mnoge žene ulaze u trudnoću s niskim zalihama željeza, često su u povećanoj opasnosti od razvoja anemije. Brojni stručnjaci preporučuju rutinsku suplementaciju niskim dozama željeza počevši od  prvog prenatalnog posjeta liječniku. Žene koje u povijesti bolesti imaju anemiju ili menoragiju (obilna menstruacija), nepravilno se hrane ili su imale uzastopne trudnoće, trebaju svakako dodatno uzimati željezo. U ostalim slučajevima poželjno je provjeriti razinu hemoglobina, te po savjetu liječnika, posegnuti za nadomjesnim željezom.

Jod, vitamin E i magnezij 

Jod je prijeko potreban za normalno funkcioniranje štitnjače. Nedostatak joda tijekom trudnoće može ometati razvoj fetusa te dovesti do mentalne retardacije i malformacija ploda. Osim toga, može izazvati i gušavost u majke.

Vitamin E pridonosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa, odnosno stanja pretjerane produkcije štetnih slobodnih radikala. Preporučena dnevna doza vitamina E koju treba unijeti u organizam iznosi 12mg za odrasle muškarce i žene.

Magnezij je mineral koji je zastupljen u ljudskom tijelu u količini od otprilike 25 grama, od kojih je preko 50% smješteno u kostima. Istraživanja upućuju na efikasnost magnezija kod visokog krvnog tlaka tijekom trudnoće, grčeva, konstipacije i dispepsije (žgaravica). Magnezij je također prijeko potreban za normalan rast i razvoj kostiju te održavanje normalne funkcije živaca i mišića.

Najbolji prehrambeni izvor magnezija jest hrana bogata vlaknima poput leguminoza, cjelozrnatih žitarica, povrća (posebice brokula, tikvice i tamno-zeleno lisnato povrće), sjemenke i orašasto voće (osobito bademi).

Smanjiti unos alkohola, kofeina i prestati pušiti

"Oni koji žele povećati šanse za začeće trebali bi izbjegavati i kofein u prekomjernim količinama jer on djeluje na plodnost obaju spolova. Ima ga u čaju, kavi, čokoladi i različitim gaziranim napicima. Ipak, umjereno uživanje u kavi, odnosno ispijanje jedne do dvije šalice dnevno, ne bi trebalo imati štetan utjecaj", savjet je nutricionistice doc.dr.sc Darija Vranešić Bender.

Količina i smještaj tjelesnih zaliha masti također može utjecati na stvaranje drugih reproduktivnih hormona te tako povećati rizik od neplodnosti i spontanog pobačaja. "Brojne su znanstvene studije dokazale da normalizacija udjela tjelesne masti utječe na uravnoteženje razina reproduktivnih hormona i bolju plodnost. Žene poželjne tjelesne mase lakše ostvaruju trudnoću nego pothranjene odnosno pretile žene", objasnila je nutricionistica.

Saznajte sve o važnosti zdrave prehrane prije i tijekom trudnoće te za vrijeme dojenja