Tijekom trudnoće koža i povezane strukture, uključujući kosu, nokte, i sluznice podliježu brojnim promjenama tijekom trudnoće i u razdoblju nakon poroda. Većina promjena na koži je povezana s promjenama pigmentacije, žlijezda, krvnim žilama i vezivnim tkivom.

Gotovo u svake trudnice vidi se određeni stupanj povećane pigmentacije kože. Obično se javlja kao diskretno, lokalizirano zatamnjeno područje kože. Nastaje kao posljedica razlika u gustoći rasporeda melanocita u epidermisu. Rijetko se vidi kao generalizirani (prošireni) oblik. Razlog nastanka nije u potpunosti razjašnjen. Vjerojatno se radi o stimulaciji melanocita hormonima (estrogenom i progesteronom). Promjene pigmentacije se javljaju u prvom tromjesečju trudnoće. 

Najčešća promjena pigmentacije je zatamnjenje linee albe (linije koja spaja pupak i Venerin brijeg). Koža oko bradavica poprima tamniji ton. Ostala anatomska područja koja mogu potamniti u trudnoći su bradavice dojki, pazusi, genital, međica, anus, unutarnje strane bedara i vrat. Tamniji ton se može javiti u ožiljcima skorijeg datuma i u pjegama. Postojeći madeži mogu se promijeniti tijekom trudnoće. Moguća je i pojava novih madeža.

Trudnička maska

Melasma ili maska trudnoće je najčešća kozmetska promjena koja se vidi kod više od 75 posto trudnica. Karakteristična hiperpigmentacija na licu se može vidjeti i kod žena koje nisu trudne, a uzimaju oralne kontraceptive. Boja melasme može varirati od svijetlo smeđe preko tamno smeđe do sive ovisno o smještaju povećanog broja melanocita. Epidermalne (svijetlo smeđe) melasme se najuspješnije liječe.

Prisutnost istovjetnih promjena kod članova obitelji, kozmetička sredstva i posebice izlaganje suncu imaju važnu ulogu u nastanku melasme. Zaštita od sunca je jedan od najvažnijih čimbenika u prevenciji nastanka melasme. Liječenje melasme zahtjeva kombiniranu primjenu lokalnih preparata (kreme za izbjeljivanje, hidrokinon, retinoidi, kortikosteroidi) i kemijskih peelinga.

Žlijezde, znojnice, lojnice i krvne žile

Povećana aktivnost znojnica (osim na dlanovima) javlja se pred kraj trudnoće i može uzrokovati milijariju ili hiperhidrozu. Aktivnost lojnica se povećava u zadnjem tromjesečju. Učinak trudnoće na akne je varijabilan.

Estrogen i ostali čimbenici uzrokuju dilataciju i proliferaciju krvnih žila tijekom trudnoće. Od krvožilnih promjena tijekom trudnoće najčešće se vide:

• spider angiomi: crvene promjene sa središnjom točkom iz koje se granaju sitne krvne žile. Javljaju se od drugog do petog mjeseca trudnoće najčešće u predjelu lica (oko očiju), vrata, dekoltea, duž ruku ili na šakama. Većina (90 posto) spontano nestaje nakon poroda.
• teleangiektazije na jednoj strani tijela koje prate inervacijsko područje jednog živca
• crvenilo dlanova
• varikoziteti (proširene vene) mogu zahvatiti noge, stidnicu ili područje završnog crijeva (hemeroidi). Razlog nastanka je povećani volumen krvi i pritisak na vene u zdjelične i natkoljenične regije, a zbog povećane maternice. Naslijeđe igra važnu ulogu. Suportivna terapija varikoziteta na nogama uključuje podizanje nogu, kompresiju pomoću specifičnih čarapa, spavanje na lijevoj strani, vježbe, izbjegavanje dugih perioda sjedenja i stajanja. Mrežolike teleangiektazije koje na nogama zaostanu nakon trudnoće mogu se tretirati skleroterapijom ili laserom.    
• piogeni granulom: crveno-ljubičasti čvorići. Najčešće se vide na sluznici usne šupljine i na vršcima prstiju. Djelomično nestaju nakon poroda.

Ostale vaskularne promjene u trudnoći:

• vazomotorna nestabilnost koja se manifestira epizodnim crvenilom lica
• povećani hidrostatski tlak i osjetljivost kapilara
• povećana propusnost kapilara koja može uzrokovati oticanje ruku, nogu i lica    

Promjene vezivnog tkiva, kao što su strije čest su uzrok kozmetske zabrinutosti trudnica. Strije započinju kao ljubičasti linearni tračci u šestom i sedmom mjesecu trudnoće. Vremenom prelaze u linearne, diskretne udubine boje slonovače. Najizraženije su u predjelu trbuha, na grudima, bedrima, ali se mogu javiti na donjem dijelu leđa, stražnjici i na nadlakticama. U nastanku strija bitno je nasljeđe i dobitak na tjelesnoj težini tijekom trudnoće. U tijeku su studije o utjecaju primjene masnih preparata na rizične dijelove kože u cilju sprječavanja nastanka strija. Meki fibromi se mogu javiti na licu, vratu, u pazusima, na prsima, u preponama, ispod grudi u drugoj polovici trudnoće.

Svrbež se javlja u oko 20 posto trudnica. Obično su zahvaćeni vlasište, anus, stidnica, i u zadnja tri mjeseca trudnoće koža trbuha. Njega kože uljnim kupkama i masnijim preparatima može znatno ublažiti simptome svrbeža.

Nakon poroda kosa ispada

Hormoni trudnoće održavaju folikul u anagenoj fazi, ali nakon trudnoće folikuli ulaze u katagenu i telogenu fazu uzrokujući tako sinkronizirani parcijalni gubitak kose. Pojačani ispad kose vidi se tri do devet mjeseci nakon poroda, ovisno o trajanju dojenja. Ispad kose prestaje petnaest mjeseci nakon poroda.

Nokti rastu brže tijekom trudnoće. Na njima se mogu pojaviti tijekom trudnoće poprečne crte, rubna zadebljanja nokatne ploče i odvajanje nokatne ploče od podloge. Nokatna ploča može postati mekša i lako lomljiva.

Boja rodnice i grlića maternice postaje plava zbog pojačanog protoka krvi. Većina trudnica navodi promjene sluznice usne šupljine poput gingivitisa s krvarenjima. Zbog veće prokrvljenosti može se javiti blagi otok sluznice nosa i sinusa.

Pročitajte više u specijalu 'Moje tijelo u trudnoći'!