Vesna Hercigonja Novković, prof. defektolog, koja se posebno bavi problemima ADHD poremećaja, objašnjava kako djeca s ADHD-om u školi često imaju poteškoće sa svladavanjem gradiva i reprodukcijom svog znanja, iako im je inteligencija prosječna ili natprosječna: 

"Oni imaju intelektualne kapacitete za svladavanje gradiva, ali način na koji oni svladavaju gradivo, pamte i reproduciraju to znanje razlikuje se od prosjeka. Njima je teško sjediti u klupi, biti na miru 45 minuta, teško im je svladati taj, nažalost, još uvijek prisutan, ex cathedra način predavanja, prilikom čega oni moraju sjediti i primati slušne podražaje od strane nastavnika. To su djeca koja puno bolje uče i puno bolje savladavaju gradivo pomoću nekakvih vizualnih pomagala, nego samo slušajući ili čitajući iz knjige."

Kao sastavni dio hiperkinetskog poremećaja ističe i oštećenje radnog pamćenja.

"Radno pamćenje je neophodno da bismo proveli zadatak od točke A do točke B i da bismo, primjerice, mogli pisati diktate, reproducirati nekavu pričicu ili pjesmicu, naučiti pjesmicu napamet, a to je od prvog do četvrtog razreda vrlo često. Ta djeca ne mogu naučiti pjesmicu bez da ju, na primjer, odrepaju, otplešu, nacrtaju, prepričaju. 

Vrlo im je teško i prepisivati s ploče jer je kod djece s hiperkinetskim poremećajem zapravo produljeno vrijeme koje im je potrebno da odreagiraju na određeni podražaj. Iako djeluju jako brzo, ta djeca malo sporije procesiraju informacije, malo sporije pišu i potrebno im je dati više vremena da bi neke stvari prepisali", kaže Vesna Hercigonja Novković.