Prema nedavnom istraživanju Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, provedenom u 28 zagrebačkih osnovnih škola, u kojem je sudjelovalo više od 2000 djece, čak 34 posto učenika petih i 43 posto učenika osmih razreda ne provede ni minutu u danu čitajući.

"Čitanje je temelj svih pismenosti i jedna od osnova razvoja mlade osobe. Posebno je važno jer razvija i obogaćuje rječnik te se stvara osnova za komunikaciju i suradnju koje omogućuju uspješno djelovanje u svim sferama života i rada u 21. stoljeću bez obzira na to hoćete li postati pisac, programerka, odgojitelj u dječjem vrtiću ili predsjednica Hrvatske", pojasnio je dr. sc. Boris Jokić, jedan od autora istraživanja.

Mondo Čitanje od najranije dobi potiče cjelokupan razvoj djeteta

Prof. logoped dr. sc. Ines Galić Jušić govori kako je čitanje nužno i za poboljšanje djetetove inteligencije i cjelokupnog razvoja. "Čitanje je dokazani način za poboljšanje dijela inteligencije na koji se može utjecati izvan genetskog nasljeđa. Djeca koja čitaju ovladavaju oblicima i značenjima riječi pisanog jezika koji je daleko bogatiji od govornog", kaže logopedica Galić Jušić.

U promicanju čitanja veliku ulogu imaju roditelji, koji moraju biti primjer djeci, ali i društvo, koje prema rezultatima istraživanja, zanemaruje potrebu konstantnog razvoja čitalačkih navika kod djece.

Čitanje utječe na razvoj emocija, ali i inteligenciju

"Odgovornost za to je na politici koja se sramotno i maćehinski odnosi prema ovom problemu zanemarujući ga, baš kao što to čini i sa širim pitanjima obrazovanja i kulture. Djeci i mladima se ne približavaju tekstovi i knjige koje bi ih mogle zainteresirati. Licemjerno se i s visoka gleda na literaturu za mlade kao na šund, dok se neke forme, poput stripova, smatraju nedostojnima škole. Sve navedeno dovodi do toga da mladi ne čitaju i nemaju interes za čitanje", rekla je koautorica istraživanja dr. sc. Zrinka Ristić.

Međunarodni dan dječje knjige Četiri knjige za razvoj mašte, humora i znatiželje

Na pitanje kako djecu motivirati da više čitaju, logopedica dr. sc. Galić Jušić kaže kako je to najteži dio jer su djeca izložena vizualnim medijima koji su vizualno upečatljiviji od slika riječi i rečenica koje se aktiviraju tek nakon što dijete stekne sposobnost posve tečnog čitanja.