Dosad su prvašići u Bavarskoj najprije učili tiskana slova, a tek krajem prvog razreda uvodila su se pisana, odnosno povezana slova. To je značilo da djeca moraju savladati svako slovo u čak četiri oblika – veliko i malo tiskano te veliko i malo pisano. Uz to, morali su naučiti i brojne načine međusobnog povezivanja slova.

No nova istraživanja pokazuju da pisana slova djeci više odmažu nego što im pomažu, prenosi Fenix.

Pomagati ili ne? Trebaju li roditelji pomagati prvašićima pisati domaću zadaću?

Škole već testiraju novu metodu

"Pojednostavljena početna slova za neku su djecu teška i često dovode do rukopisa koji su teško čitljivi“, kaže Maria Wilhelm, voditeljica odjela za osnovne škole u Ministarstvu obrazovanja. Još dramatičnije: "Često doživljavamo da djeca u trećem razredu ponovno prelaze na tiskana slova, iako su prije toga učila pisana".

Studija otkriva: pisana slova usporavaju djecu

Pionirsko istraživanje prof. Eve Odersky sa Sveučilišta Eichstätt jasno pokazuje kako pisana slova usporavaju učenike. Za sastavljanje rečenice od pet riječi, djeci koja koriste povezana pisana slova trebalo je u prosjeku 22 sekunde. Djeca koja pišu tiskanim slovima bila su brža za dvije do tri sekunde, dok su oni s djelomično povezanim slovima uštedjeli čak četiri sekunde.

"To u školskom danu čini veliku razliku na cijeloj stranici", objašnjava Odersky. Još zanimljivije je opažanje da djeca koja pišu tiskana slova u zraku traže najkraći put do sljedećeg znaka, dok djeca koja koriste pisana slova crtaju nevidljive petlje i krivulje – što se u konačnici pokazuje kao gubitak vremena..

Eksperiment „FlowBy“ – nova era u učenju pisanja?

Kao odgovor na ova saznanja, Ministarstvo obrazovanja pokrenulo je pilot-projekt „FlowBy“. U 43 osnovne škole djeca razvijaju svoj rukopis izravno iz tiskanih slova – bez prelaska preko klasičnih pisanih slova. U posebno organiziranim „radionicama pisanja“, učenici vježbaju optimalne načine povezivanja slova.

Projekt će se pratiti sve do četvrtog razreda, a znanstveno će se vrednovati svaki aspekt,  od brzine pisanja do najmanjeg pokreta olovkom.

Druge zemlje već su napravile promjene

Bavarska nije jedina: u nekoliko saveznih zemalja "osnovna slova“ već su dopuštena kao alternativa. Baden-Württemberg ostavlja školama na izbor hoće li koristiti pisana slova ili ne. Švicarska je pisanim slovima u potpunosti okrenula leđa.

Odluka već 2026. godine

Ovisno o rezultatima "FlowBy“ projekta, temeljna odluka mogla bi pasti već u školskoj godini 2026./27. Angelika Speck-Hamdan, umirovljena profesorica didaktike osnovne škole sa Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu, procjenjuje: - Najviše će trebati jedno desetljeće da se jednodijelno usvajanje pisma u Bavarskoj ustali.

Bavarski savez učitelja i učiteljica na to gleda s rezervom. "Apsolutna norma nema smisla“, ističe predsjednica BLLV-a Simone Fleischmann. Važna je individualna odluka za svako dijete.

istraživanje Djeca bolje pamte i uče kada pišu rukom nego tipkajući