Tjelesno nasilje nad djecom uzrokuje rizična ponašanja

Thinkstock
Više nije pitanje je li potrebno prijaviti nasilje, što vrlo ohrabruje, već je pitanje kako to izvesti na način da se radi u najboljem interesu djeteta. Kako bi se to postiglo, potrebno je raditi na vještinama prijave kod učitelja, odgajatelja i roditelja
Vidi originalni članak

Nacionalno epidemiološko istraživanje provedeno tijekom 2012. godine na uzorku od 3.644 djece u dobi od 11, 13 i 16 godina pokazalo je da je čak 72,3 posto djece do 16. godine svog života izloženo tjelesnom kažnjavanju. Tjelesnom zlostavljano izloženo je 40,7 posto djece u dobi do 16 godina, a 10,8 posto djece izloženo je nekom obliku seksualnog zlostavljanja.

Ti podaci upućuju da je u razredu od 30 učenika njih 20 ima iskustvo tjelesne sile kao odgojnog postupka, dok je gotovo svako drugo dijete žrtva teškog oblika fizičkog nasilja, poput udaranja otvorenim dlanom, šakom ili nekim predmetom. Od sažetih podataka više zabrinjava činjenica da sve više studija pokazuje da su od samog nasilja razornije njegove posljedice, s obzirom na to da su takva djeca sklonija rizičnim ponašanjima poput maltretiranja, laganja, varanja, bježanja s nastave i drugim složenim problemima u ponašanju.

Na zabrinjavajuće su podatke podsjetili u Udruzi roditelja „Korak po korak“ na 2. CAP konferenciji pod nazivom „Vrijeme da zaustavimo nasilje nad djecom“, organiziranoj 24. i 25. travnja uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Susret je okupio stručnjake iz cijele Hrvatske koji su aktivno uključeni u CAP (Child Assault Prevention) program, usmjeren na primarnu prevenciju zlostavljanja i osnaživanje djece u sprečavanju napada vršnjaka, nepoznatih osoba i djeci poznatih odraslih osoba. Program nastoji integrirati najbolje izvore pomoći u zajednici kako bi se smanjila ranjivost djece i mladih od verbalnog, fizičkog i seksualnog zlostavljanja.

Ovu konferenciju organiziramo kako bismo okupili stručnjake i ukazali na programe koje sustavno provodimo u cilju rješavanja problema nasilja nad djecom i mladima. Jedan je od tih programa i CAP program primarne prevencije nasilja nad i među djecom u vrtićima, školama i centrima za odgoj i obrazovanje, koji od 2000. godine kao regionalni trening-centar za Hrvatsku provodimo u gotovo svim županijama. U tih smo 16 godina ovim visokokvalitetnim programom obuhvatili gotovo 80.000 djece, 50.000 roditelja i 18.000 djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova, u čemu nam veliku podršku pružaju CAP pomagači koji provode program iz godine u godinu u svojim ustanovama i na taj način doprinose zaštiti djece od nasilja. Na ovoj se dvodnevnoj konferenciji prisjećamo svega što smo zajedno dosad postigli, ali i predstavljamo nove programe i projekte", pojasnila je Marina Trbus, voditeljica CAP programa iz Udruge roditelja „Korak po korak“.

"Posebno ističemo da smo tijekom prošle i ove godine proveli evaluaciju učinka CAP programa verzije za mlade koja je jasno pokazala da TeenCAP program ima učinak na znanje o vlastitim pravima, samopouzdanje te znanje i stavove o uznemiravanju i zlostavljanju. Primjerice, mladi u većem postotku nakon provedbe programa prepoznaju oblike seksualnog uznemiravanja te se time povećava vjerojatnost da bi ga prijavili. Uz to, od 12 pokazanih strategija obrane od uznemiravanja i zlostavljanja, mladi su naučili čak 11, a to ohrabruje za nastavak i širu primjenu programa", istaknula je Trbus.

Tijekom rasprave zaključeno je da više nije pitanje je li potrebno prijaviti nasilje, što vrlo ohrabruje, već je pitanje kako to izvesti na način da se ono radi u najboljem interesu djeteta. Kako bi se to postiglo, potrebno je raditi na vještinama prijave kod učitelja, odgajatelja i roditelja. Sudionice i sudionici konferencije su zaključili da je CAP program vrlo kvalitetan te da, osim što osnažuje djecu, osnažuje i odrasle da se suprotstave svima koji su u društvu nasilni i represivni.

Dodatno, konferencija je doprinos Održivim ciljevima Ujedinjenih naroda, gdje je jedan od ciljeva mir, pravda i snažne institucije, te Europi 2020 kako bi se stvorili uvjeti za pametan, održiv i uključiv rast. U sklopu panela Lidija Pavić Rogošić, direktorica udruge ODRAZ i članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, detaljnije je predstavila koncept održivog razvoja, poveznice Milenijskih ciljeva te održivih ciljeva kao i Europskih politika. Snježana Krpes iz Saveza društava Naša djeca predstavila je kampanju koju je njihova organizacija razvila u suradnji s brojnim osobama iz javnog života s ciljem informiranja šire javnosti o 17 održivih ciljeva UN-a za razdoblje do 2030. godine.

Zaključno se kroz izlaganje Marine Trbus, voditeljice CAP programa, i prikaz UN Kampanje za eliminaciju svih oblika nasilja nad djecom do 2030. godine raspravljalo o mogućnostima doprinosa ovim politikama i kampanjama na lokalnoj razini

Posjeti missMAMA