Hrvatski učitelji po razini općega pedagoškog znanja su u prosjeku zemalja OECD-a pri čemu su bolje pedagoški pripremljeni učitelji iz društvenog i jezičnog nego iz prirodoslovnog i matematičkog područja, pokazali su rezultati istraživanja predstavljeni u četvrtak. 

Istraživanje je provedeno na više od 20.000 učitelja iz osam zemalja: Čilea, Hrvatske, Južnoafričke Republike, Maroka, Poljske, Portugala, Saudijske Arabije i SAD-a.

U Hrvatskoj je provedeno u proljeće 2024. u 293 osnovne škole, a sudjelovala su ukupno 2282 učitelja od petoga do osmoga razreda. U prvom dijelu istraživanja sudjelovalo je 53 zemlje, a ovo je dodatno istraživanje u okviru Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Međunarodnoga istraživanja o učenju i poučavanju TALIS 2024.

gubitak glasa Sve više učitelja na bolovanju zbog oštećenja glasa

Filipović: Nekim je državama pomanjkalo hrabrosti da se suoče s pripremljenošću učitelja

"U ostalim zemljama pomanjkalo je hrabrosti da se suoče s istinom koja je vrlo egzaktna i relevantan pokazatelj pripremljenosti naših učitelja po pitanju njihovih pedagoških znanja", naglasio je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović koji je u Centru i predstavljao rezultate. 

Glavni je cilj provedbe istraživanja bio prikupiti međunarodno usporedive pokazatelje o temeljnome znanju učitelja iz područja opće pedagogije, didaktike i obrazovne psihologije koja su učiteljima potrebna za učinkovito poučavanje i stvaranje poticajnih okruženja za učenje svih učenika.

Rezultati pokazuju da je prosječan rezultat hrvatskih učitelja 269 bodova, što je na razini prosjeka OECD-a. Hrvatska se pritom statistički ne razlikuje od Poljske i Sjedinjenih Američkih Država, dok nešto bolje rezultate bilježi Portugal.

Prema razinama postignuća, 14,3 posto hrvatskih učitelja je na osnovnoj razini općega pedagoškog znanja, 51,9 posto na srednjoj, a oko trećine na naprednoj razini. Ti rezultati uglavnom odgovaraju prosjeku OECD-a, pri čemu Hrvatska ima veći udio učitelja na srednjoj i naprednoj razini te manji udio na osnovnoj razini u odnosu na prosjek svih zemalja sudionica.

Istraživanje: Učiteljice ostvarile više bodova od učitelja

Istraživanje je pokazalo i razlike prema spolu - učiteljice su u prosjeku ostvarile oko 15 bodova više od učitelja, uz znatno veći udio žena na naprednoj razini znanja.

Po predmetnim područjima, najbolje rezultate ostvarili su učitelji stranih jezika te hrvatskoga jezika, dok su ispod prosjeka učitelji tehničke kulture, informatike, klasičnih jezika te tjelesne i zdravstvene kulture. 

Također je utvrđeno da učitelji sa završenim diplomskim studijem postižu statistički značajno bolje rezultate od onih s preddiplomskim (+17 bodova). Učitelji s redovnim nastavničkim obrazovanjem i oni s dodatnim pedagoško-psihološkim osposobljavanjem postižu podjednake rezultate, dok su slabiji rezultati zabilježeni kod učitelja sa samo predmetnim obrazovanjem. Istraživanje je pokazalo i da učitelji koji poučavaju predmet za koji su se formalno obrazovali ostvaruju u prosjeku 17 bodova više.

Učitelji su se najkompetentnijima procijenili u planiranju nastave i vrednovanju, dok su najmanje sigurni u poučavanje u multikulturalnom okruženju te upravljanje razredom i ponašanjem učenika.

Matura prema planiranom kalendaru, rezervni scenarij za eventualne izvanredne situacije

Istraživanje pokazuje da su pedagoška znanja učitelja u Hrvatskoj na zadovoljavajućoj razini u odnosu na prosjek OECD-a te korisni pokazatelj o razini pedagoške pripremljenosti učitelja u različitim nastavnim područjima, zaključio je Filipović. 

Na kraju, Filipović se osvrnuo na dojave o bombama koje se ovih dana događaju u školama diljem Hrvatske.

Poručio je da će se državna matura provesti prema planiranom kalendaru istaknuvši kako su u suradnji s nadležnim ministarstvom i sigurnosnim službama predviđeni i rezervni scenariji za eventualne izvanredne situacije.

Iskustva učitelja Rajović o sceni u školi koja ga je šokirala: “Učiteljica je samo dala savjet, a završila s opomenom”