„Mama, on me stalno provocira!“

„Pa reci mu da prestane.“

„Jesam! Ali onda me još više živcira.“

I tu često nastaje problem. Djeca vrlo često znaju da ne žele vikati, vrijeđati ili se potući, ali u trenutku kada su ljuta, povrijeđena ili isprovocirana ne znaju što napraviti drugačije. Znaju što ne trebaju napraviti, ali još ne znaju što mogu napraviti umjesto toga.

Zato nije dovoljno djeci reći: „Nemoj se svađati“, „Smiri se“, „Lijepo razgovaraj“ ili „Ignoriraj ga“. To su važne poruke, ali dijete treba imati priliku uvježbati kako to stvarno napraviti kada emocije postanu jake.

savjeti stručnjaka 5 savjeta kako naučiti djecu da se zauzmu za sebe, prema psihologu

Što reći kada te netko naljuti?

Umjesto „To je glupo!“, dijete možemo učiti da zastane i pokuša reći: „Meni to smeta“, „Ne želim da tako razgovaraš sa mnom“ ili „Povrijedilo me kada si to rekao“.

Umjesto „Prestani me živcirati!“, možemo mu pomoći da razmisli: „Što me zapravo toliko naljutilo?“, „Što osjećam?“ i „Što mi sada treba?“

A umjesto „Neću s tobom!“, možemo tražiti način da dijete kaže: „Ne sviđa mi se kako se ponašaš prema meni. Možemo li se dogovoriti drugačije?“

Naravno, ne očekujemo da će dijete svaki put savršeno reagirati. Cilj nije odgojiti djecu koja se nikada ne naljute, nego im pomoći da postupno razviju sposobnost prepoznati što im se događa i pronaći način da se izraze bez povređivanja sebe ili drugih.

To se ne uči samo razgovorom

Komunikacijske i socijalne vještine razvijaju se kroz iskustvo. Djeci treba prostor u kojem mogu isprobati različite načine reagiranja, pogriješiti, nasmijati se, čuti druge i pokušati ponovno.

Upravo zato važne su praktične radionice na kojima kroz igru i konkretne situacije mogu vježbati kako prepoznati i imenovati ono što osjećaju, razumjeti što im je važno i što im treba te jasno izraziti svoje mišljenje i granice.

Uče i kako reći „ne“ bez vrijeđanja i napadanja, bolje čuti i razumjeti drugu osobu, snaći se kada dođe do sukoba, zastati prije impulzivne reakcije te pokušati pronaći rješenje koje je prihvatljivo i njima i drugima.

To su vještine koje djeca mogu koristiti u razredu, na igralištu, u odnosima s prijateljima, ali i kod kuće.

„Reci drugačije“ – nenasilna komunikacija u stvarnim školskim situacijama

Projekt „Reci drugačije“ namijenjen je radu s učenicima kroz praktične radionice koje se bave situacijama s kojima se djeca susreću u svakodnevnom školskom životu.

Djeci se neće samo govoriti kako bi trebala razgovarati. Zajedno će istraživati što mogu napraviti kada ih netko naljuti, kada se osjećaju neshvaćeno, kada se posvađaju s prijateljem, kada žele reći „ne“ ili kada ne znaju kako riješiti situaciju bez svađe.

Jedna od aktivnosti bit će i „Zamijeni rečenicu“, kroz koju će tražiti drugačije načine da kažu ono što im je važno.

Tako iza rečenice „Ti si bezveze!“ može stajati: „Ljuta sam jer nisi održao dogovor.“

Iza „Mrzim te!“ može biti: „Jako sam povrijeđen/a i ne znam kako ti to drugačije reći.“

A „Neću!“ može postati: „Ne odgovara mi to i želim da pronađemo drugi način.“

Sukobi neće nestati, ali djeca mogu naučiti drugačije reagirati

Dijete koje zna reći što osjeća, što mu smeta i što mu treba ima više mogućnosti za konstruktivno reagiranje u teškoj situaciji.

To ne znači da će uvijek biti mirno, da će uvijek pronaći prave riječi niti da će sukobi nestati. Sukobi su dio odrastanja i odnosa s drugima.

Važno je da djeca postupno steknu iskustvo da se sukob može rješavati i drugačije – razgovorom, postavljanjem granica, slušanjem druge osobe i traženjem rješenja.

Zato prevencija vršnjačkog nasilja nije samo razgovor o tome što je nasilje. Ona uključuje i svakodnevno razvijanje vještina koje djeci pomažu da se snađu prije nego što situacija eskalira.

Razvoj emocionalne pismenosti, empatije i samokontrole

Projekt „Reci drugačije“ temelji se na praktičnom radu s učenicima i usmjeren je na razvoj emocionalne pismenosti, empatije, samokontrole, jasnog izražavanja, zauzimanja za sebe i rješavanja sukoba bez nasilja.

Projekt provodi Udruga Najsretnija beba Hrvatska u partnerstvu s udrugom Asocijativa, uz financijsku podršku Zagrebačke županije.

Roditelji i djelatnici škola na području Zagrebačke županije koji žele saznati više o projektu i mogućnosti provedbe radionica u svojoj školi mogu se javiti organizatorima projekta.

Jer djecu ne možemo zaštititi od svakog sukoba. Ali ih možemo učiti što mogu napraviti kada do sukoba dođe.

Ponekad jedna drugačija rečenica može promijeniti cijeli tijek razgovora.

riječ stručnjaka Bezobrazluk, zlobnost ili vršnjačko nasilje? Kako pomoći djetetu da prepozna razliku