Studija Sveučilišta u Pittsburghu, koju je vodio profesor Will Lassek, pokazala je da masne zalihe u području bokova i bedara služe kao „skladište“ za hranjive tvari potrebne za izgradnju bebinog mozga, osobito tijekom dojenja.

Masno tkivo koje pomaže razvoju mozga

„Masnoće u tim dijelovima tijela bogate su DHA-om (dokozaheksaenska kiselina), koja je posebno važna za razvoj ljudskog mozga“, objašnjava profesor Lassek. „Tijekom dojenja, te se zalihe troše kako bi se osigurale ključne masnoće koje pomažu u stvaranju živčanog sustava novorođenčeta.“

Zanimljivo je da žene, u prosjeku, imaju oko 30% tjelesne masti, dok muškarci imaju tek oko 10%. Razlog nije slučajan. Kroz evoluciju, žensko je tijelo razvilo sposobnost nakupljanja i zadržavanja tih masnih zaliha upravo zbog potrebe za razvojem većeg i složenijeg ljudskog mozga.

Obrati pažnju Tata neurokirurg objasnio kako brine o mozgu svoje djece

Evolucija ima svoje razloge

Ljudski mozak je tijekom pet milijuna godina narastao od 400 ml do čak 1200 ml. Da bi se takav mozak razvio, bilo je potrebno puno „goriva“  i upravo zato žensko tijelo ima više masnog tkiva danas nego u davnoj prošlosti. Znanstvenici smatraju da su te tjelesne promjene evolucijski odgovor na potrebu da se djeci osigura najbolji mogući neurološki početak.

Čak je i sklonost mnogih muškaraca prema oblinama znanstveno objašnjena prema riječima reproduktivnog biologa s Cambridgea, Davida Bainbridgea, ta privlačnost može imati korijen u evolucijskoj intuiciji da žene s izraženijim oblinama rađaju djecu s većim intelektualnim potencijalom.

Premda nas društvo često tjera da budemo strogi prema vlastitom tijelu, znanost jasno govori: žensko tijelo ima oblik s razlogom. Obline nisu „nesavršenost“, nego rezultat milijuna godina razvoja vrste i priprema za roditeljstvo čak i ako ga osobno ne planirate.

istraživanje Razgovaraj sa svojom bebom, jer tako razvijaš njezin mozak