U Hrvatskoj je nužno osigurati snažniju podršku roditeljima koji su izašli iz zatvora pružajući im informacije o zapošljavanju, socijalnim pravima, ali i roditeljskim vještinama te pomažući im u stvaranju bliskosti i povezanosti s djecom i drugim članovima obitelji. Jedan je to od zaključaka okruglog stola „Dalje, bolje“, koji je prošlog tjedna okupio stručnjake iz područja socijalne i obiteljske politike, pravosuđa, ljudskih prava i posebno prava djece. Održan je kao završna aktivnost projekta „Uključeni roditelji“ koji provodi Udruga roditelja „Korak po korak“ s partnerima u cilju doprinosa smanjenju diskriminacije i povećanoj integraciji bivših zatvorenika u zajednicu. 

Požeška kaznionica Odrastanje iza rešetaka: Bebe žive u zatvoru od rođenja

Projekt „Uključeni roditelji“ obuhvatio je sudjelovanje šest obitelji u kojima je jedan od roditelja imao iskustvo zatvora, a udruga je sa svojim stručnim timom sastavljenim od psihologa, terapeuta, socijalnog pedagoga te volontera djelovala kao podrška u kvalitetnoj inkluziji roditelja koji su bivši zatvorenici u zajednicu. Voditeljica projekta Marina Trbus iz Udruge roditelja „Korak po korak“ na okruglom je stolu predstavila aktivnosti i rezultate projekta te pritom istaknula kako je nužno stvoriti usluge koje bi još kvalitetnije odgovorile na probleme i izazove s kojima se susreću roditelji koji su u riziku od socijalne isključenosti.

„Evaluacija projekta pokazala je da roditelji, ali i stručnjaci ovakav oblik podrške obiteljima u riziku od socijalne isključenosti vide kao izrazito koristan te da postoji potreba da se projekt nastavi. Stoga smo i na okruglom stolu u kvalitetnoj raspravi naših suradnika i partnera izdvojili nekoliko preporuka kojima bi se znatno olakšalo uključivanje roditelja – bivših zatvorenika u društvo. Svakako je nužno da se na osnaživanju veze između roditelja i djeteta krene raditi još tijekom izvršenja zatvorske kazne, a članovima obitelji zatvorenika potrebno je pokazati na koje sve načine mogu biti podrška za vrijeme i nakon izdržavanja zatvorske kazne. Iskustva su, naime, pokazala da se upravo zatvorenici s takvom podrškom najkvalitetnije reintegriraju te su najmanje skloni recidivu“, istaknula je Marina Trbus. Dodala je i kako su se na okruglom stolu stručnjaci složili da trebaju prepoznavati situacije, reagirati na njih i biti dostupni kao podrška djetetu i roditelju, ali se i međusobno jače povezivati kako bi kvalitetnije odgovorili na potrebe roditelja i djece. 

Potrebno je i snažnije progovarati i informirati stručnu i širu javnost o tome da je ulaganje u integraciju bivših zatvorenika u obitelj i zajednicu jedan način prevencije, a time i stvaranja kvalitetnijeg i sigurnijeg društva.

Svoja je iskustva iznio i jedan od roditelja-sudionika u programu, istaknuvši kako su mu upravo obitelj, supruga, djeca i roditelji uz duhovnost bili snaga za preokret u životu i promjene nabolje. Naveo je i primjere reagiranja okoline i susjedstva, brojnih pogleda u parku dok je bio s djecom, kao i raznih komentara i optužbi. „Velik dio ovisi o osobnoj odgovornosti i odlučnosti da se ne okreće starom načinu života, već da se ulaže u odnos s djecom, suprugom, roditeljima, prijateljima i zajednicom.“

Mama Josipa 'Rodila sam sa 16 i izborila se za svoje dijete bez pomoći obitelji'

Ispred Ministarstva pravosuđa, djelokrug rada Sektora za probaciju u Republici Hrvatskoj predstavila je Dijana Todosiev, voditeljica službe u Upravi za kazneno pravo i probaciju. Pritom je naglasila da je u Hrvatskoj broj osoba na probacijskom roku trenutno veći nego na izvršenju kazne zatvora, što je doprinijelo smanjenju napučenosti zatvorskog sustava i kvaliteti zaštite ljudskih prava. Uz to, istaknula je suradnju s Udrugom roditelja „Korak po korak“ kao primjer dobre prakse suradnje javne institucije i civilnog društva. Predstavnica Ureda pravobranitelja za djecu Maja Gabelica Šupljika problematizirala je situacije od samog trenutka uhićenja do kraja procesa kad se roditelj iz zatvora vraća kući te naglasila kako o sustavu, stručnjacima i zajednici uvelike ovisi hoće li takvo iskustvo biti izvor traume za dijete. Podsjetila je i na to da sustav može biti podrška u ponovnoj izgradnji veza između djeteta i roditelja koji je bio u zatvoru, ali i izvor poteškoća. Ivanka Jukić Lušić, stručna suradnica – psihologinja u vrtiću na širem području Grada Zagreba, iz svog je iskustva rada s djecom predškolske dobi, čiji su roditelji zatvorenici ili bivši zatvorenici, navela vrtić kao važno mjesto izvora podrške i djeci i roditeljima. Upozorila je i na to da stručnjaci obvezno trebaju biti na raspolaganju ako se dijete ili roditelj odluče otvoriti i potražiti pomoć.

Udruga RODA već neko vrijeme provodi brojne projekte s ciljem doprinosa razvoju povezujućeg roditeljstva i bliskosti roditelja-zatvorenika sa svojom djecom tijekom izvršenja zatvorske kazne. Nekoliko njih, poput edukacija roditelja i čitalačkih programa u okviru kojih roditelji zatvorenici čitaju i snimaju priče koje se potom šalju njihovoj djeci, predstavila je predstavnica Udruge RODA Branka Mrzić Jagatić. Dragana Vasović iz Kaznionice Lepoglava istaknula je na koje se sve načine nastoji doprinijeti osnaživanju veze između roditelja zatvorenika i djeteta te navela primjere poput radionice „Zatvorenik kao roditelj“, prava na češće kontakte s djecom i obitelji te izradu poklona za djecu tijekom blagdana. 

Projekt „Uključeni roditelji“ sufinanciralo je Ministarstvo za demografiju, obitelj, socijalnu politiku i mlade u iznosu od 120.000,00 kuna, a suradnik je na projektu Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, odnosno Uprava za kaznene poslove i probaciju i Uprava za zatvorski sustav.