Ovih 10 stvari nemoj nikada raditi u roditeljskim grupama za razgovor
Kad ti stigne poruka u neku od grupa u kojima si, pogledaš li ekran sa strahom i strepnjom? Ako je odgovor da, sigurno nisi jedina. Govorimo, naravno, o grupama u aplikacijama za razgovor, a ono što nam može izazvati takav osjećaj su grupe u kojima su drugi roditelji iz razreda, vrtićke skupine, sportskog tima… O, da, mnogi bi takve grupe najradije izbjegli.
Istina jest da takva grupa za razgovor može biti vrlo korisna i skratiti vrijeme do dobivanja informacija, a može itekako i pomoći roditeljima koji nešto žele pokrenuti, napraviti, obavijestiti… Da, činjenica je da je ovaj oblik komunikacije vrlo koristan i da moramo biti zahvalni na tome da nam je ta mogućnost doslovno na dlanu. Ali to kako te komunikacija u ovim grupama može izludjeti…
Baš kao što sva tehnološka dostignuća imaju svoje loše strane, ima ih i ovaj oblik komunikacije. Bez popratne gestikulacije, bez punkcije, uz mogućnosti pogrešaka i nepoznavanje ispravnog načina pristojne komunikacije, ovakvi razgovori mogu vrlo brzo „skrenuti s puta“. Sigurno ti se barem jednom dogodilo da pogledaš ekran nakon nekog kraćeg vremena i ugledaš, na primjer, 96 poruka.
Samo kad pomisliš na sve one poruke „Slažem se“, „Mi nismo!“, „Ni mi isto!“ i slične, već ti pada mrak na oči. Vrlo lako ti padne na pamet misao bi li bilo baš toliko nepristojno napustiti grupu… Na portalu HuffPost razgovarali su s Jackie Vernon-Thompson, osnivačicom From the Inside-Out School of Etiquette, odnosno škole lijepog ponašanja na Floridi, i to o ponašanju u grupama koje treba izbjegavati.
Evo nekih od najčešćih problema koje ova stručnjakinja vidi u grupnim razgovorima.
1. Razgovor o sposobnostima vlastitog djeteta
Ovakav razgovor može vrlo brzo postati negativan. Također ne bi trebalo nikad uspoređivati svoje dijete s drugim djetetom u grupi.
2. Uključivanje u bilo kakve negativne razgovore
Oh, kad bismo ovo svaki put mogli izbjeći! To je zamka u koju svi vrlo lako padnemo, a u ovako velikim grupama ljudi koje slabo poznajemo to nikad nije dobra ideja, bez obzira ne to jesi li razočarana nekim testom ili nezadovoljna ravnateljem škole.
3. Zauzimanje prostora (i vremena) grupe za privatni razgovor
Ako trebaš nešto reći samo jednom roditelju, jako, jako je važno imati na umu da postoje osobne poruke i da ne mora i ostalih 25 roditelja otvarati i čitati taj razgovor. Sjeti se samo koliko je iritantno svaki put kliknuti na novu poruku i vidjeti da te se niti najmanje ne tiče…
4. Slanje privatnih poruka nekome bez prethodnog pitanja
Svaki roditelj koji je pristao biti u grupi, nije nužno pristao razgovarati s bilo kim tko je u grupi privatno. Pristojno je uputiti u grupi poruku izravno tom roditelju, tagiranjem na primjer, u kojoj ćemo na neki način zatražiti dopuštenje za razgovor. Ako osoba tu poruku ignorira, shvati to kao „ne“.
5. Dijeljenje inspirativnih izreka, motivacijskih citata ili videa
Ovo je gotovo uvijek i bez iznimke dobronamjerno, ali može postati iritantno kada to nije svrha razgovora. Također tako zakrčiš grupu jer se povećava broj poruka koje se ne odnose na temu kroz koje drugi moraju proći. Osim tog, treba se suzdržati od dijeljenja fotografija svog djeteta koje nisu povezane sa svrhom grupe.
6. Neprimjeren ton komunikacije
Znamo svi da razgovor na internetu ima svoja pravila, pa ako ih kršimo, to je jednako kao da kršimo i klasičan bonton. Na primjer, korištenje velikih slova se često percipira kao vikanje, pa to nije baš uputno raditi.
7. Javno rješavanje, za cijelu grupu, sukoba s drugim članovima
Vrlo jednostavno: to je nešto što treba rješavati privatno.
8. Traženje informacija koje su već ponuđene ili koje možeš lako potražiti na internetu
Jasno je da ti treba informacija, ali na grupama postoje tražilice, pa ako postoji mogućnost da je ta informacija već ponuđena, pretraži grupu po ključnim riječima. Zbog tog će svi drugi dobiti više puta informaciju koju znaju.
9. Samostalno dodavanje drugog roditelja
Ako postoji administrator, prepusti to njemu. Ili pitaj grupu je li u redu da dodaš još nekog.
10. Neprestano žaljenje i svađanje
Često smo se u grupi skloniji ponašati nešto agresivnije i osornije nego što bismo u privatnoj komunikaciji. Kod takvog ponašanja veća je mogućnost da se ono što kažeš protumači pogrešno. I ako neprestano komuniciraš u negativnom tonu, gubiš kredibilitet i pažnju drugih u grupi.