"Na temu dojenja danas ima puno kontroverzi u našem društvu i puno nerazumijevanja", kaže osnivač zagrebačkog Centra Prirodno roditeljstvo, Tomislav Kuljiš, autor programa Roditeljstvo i rani razvoj, te stiče kako je dojenje puno više od hranjenja, odnosno punjenja želuca djeteta.

Majčino mlijeko je najbolja hrana jer se prilagođava potrebama djeteta i njegovim razvojnim fazama te nema formule koja bi bila bolja od onog što daje majčino mlijeko, no još je puno važnije reguliranje djeteta kroz iskustvo dojenja, vraćanje njegovog sustava u stanje mira, objašnjava te dodaje: "Svaki put kad je uznemireno, dijete traži dojku da bi se izreguliralo i umirilo i jako je važno da takva iskustva ima svaki put kada treba."

"Bilo bi idealno da dojenje traje do dvije-tri godine, što preporučuje i Svjetska zdravstvena organizacija, a u redu je da potraje i četvrtu i petu godinu. Najvažnije je da dijete barem tijekom prve godine, dok traje faza simbioze, ima iskustvo dojenja, a da onda to traje dok god je moguće, odnosno dok god njegov sustav to traži", kaže Tomislav Kuljiš.

S obzirom da mnoge mame koje nisu mogle dojiti zbog trenda afirmacije dojenja osjećaju krivnju, Kuljiš napominje da ih nije u redu optuživati i da nema potrebe da se mama osjeća loše ako je izgubila mlijeko, jer onaj najvažniji dio dojenja može svome djetetu dati i na drugi način.

"Reguliranje se može ostvariti i kroz nježni kontakt, kroz puno kontakta kožom na kožu, kontakta očima, kroz bliskost, emocionalnu povezanost, tako da mama koja je izgubila mlijeko zaista ima priliku odraditi ono što je najvažnije kod dojenja. No ako već ima mlijeko i sve predispozicije za dojenje, dobro je da da svom djetetu iskustvo dojenja što god više može i dok god njegov sustav to traži", zaključuje autor programa Roditeljstvo i rani razvoj.