Kad kreću s dohranom, mame se često pitaju je li bolje bebi prvo ponuditi žitnu, voćnu ili povrtnu kašicu, a nedoumice se javljaju i kod uvođenja novih namirnica. 

"Kod nas dohrana tradicionalno započinje uvođenjem žitnih kašica bez glutena, od rižinih ili kukuruznih pahuljicama, zatim voćnih i povrtnih sokova i kašica te se nastavlja uvođenjem žitarica s glutenom, mesa, ribe, mliječnih proizvoda i mlijeka. Probavni sustav djeteta u dobi između 4. i 6. mjeseca, jednako je enzimatski zreo za probavljanje voća i povrća, pa je svejedno s čime ćete započeti. Ipak, dojenče će uvijek lakše prihvatiti slatkaste okuse jabuke, kruške, kukuruza, riže, nego trpke, gorke i kisele okuse, pa se preporučuje krenuti s manje slatkim povrtnim namirnicama. Nakon slatke breskve, dijete će se teže naviknuti na trpki okus blitve", kaže dr.sc. Mihela Dujmović, nutricionistica zaposlena na mjestu stručnog suradnika za dječju hranu Bebivita i Bebimil.

Iskusna nutricionistica, koja je svoje znanje vezano uz prehranu djece upotpunila i doktorskom radnjom u kojoj je posebnu pažnju posvetila prehrani majki-dojilja te utjecaju prehrane na sastav majčinog mlijeka, odgovorila je i na pitanje koje muči mnoge mame - koliko bi hrane beba trebala pojesti u pojedinom obroku.

Nekoliko žličica je dovoljno za početak

"Količina hrane koju će dojenče pojesti u obroku na početku uvođenja dohrane je mala, svega nekoliko žličica, i ne zadovoljava njegove energetske i prehrambene potrebe. Iz tog razloga potrebno je dijete, nakon upoznavanja s novim okusom, staviti na prsa ili mu dati mliječni dojenački pripravak kako bi obrok bio cjelovit. Kad je količina hrane koju dojenče pojede 100-190 grama po obroku (ovisno o dobi), smatra se da je to dovoljno za zadovoljenje njegovih prehrambenih i energetskih potreba.

Ukupna količina hrane koju će dojenče pojesti u obroku ili tijekom dana, individualno ovisi o djetetovoj veličini i dobi, potrebi za hranom, osjećaju gladi i njegovom raspoloženju", kaže Mihela Dujmović.

Kalendar dohrane

Mnogi od nas voljeli bi imati konkretan popis namirnica i redosljed kako koju uvoditi u dohranu, no neki jedinstveni kalendar dohrane, oko kojeg bi se složili različiti stručnjaci, ne postoji.

"Veliku poteškoću roditeljima stvara nepostojanje ujednačenog kalendara dohrane, jer se preporuke koje nalazite na internetu, u specijaliziranim časopisima, prijevodima knjiga i promotivnim materijalima - uvelike razlikuju", kaže nutricionistica.

Osigurajte svom djetetu energiju i hranjive tvari potrebne za optimalan rast i razvoj!