Prvi mjeseci života bebe vrlo su uzbudljiv period, ispunjen značajnim događajima. Prvi osmijesi, prvo samostalno sjedenje, imitiranje zvukova iz okoline...sve su to prekrasni trenuci koje želite ovjekovječiti. Isto tako, dolazi trenutak i za nešto što vam možda neće biti toliko slatko, a to je priučavanje djeteta krutoj hrani.

Kako prepoznati vrijeme za čvrstu hranu?

Ne postoji točno određena dobna granica u razvoju djeteta koja bi odredila početak prelaska na čvrstu hranu. Znamo jedino da je beba mlađa od 4 mjeseca sigurno ne može probaviti, a dotad su djetetu sasvim dovoljni dojenje i eventualno dodaci prehrani.

Određeni znakovi pokazat će vam da je vaša beba spremna za čvrstu hranu:

• kontrola glave - beba će biti u stanju sama držati glavu uspravno
• uspravno sjedenje - beba mora moći sama sjediti u dječjoj stolici
• gubljenje instinkta izbacivanja hrane - razvoj usta i jezika prati razvoj probavnog sistema. Drugim riječima, kad tvoja beba prestane jezikom izbacivati hranu iz usta, možete razmišljati o čvrstoj hrani
• debljanje - kako bi bila spremna, beba mora udvostručiti težinu koju je imala pri rođenju
• znatiželja - dijete će samo krenuti pružati ruke prema hrani koju vi jedete

Kako i s kojom hranom početi?

Prije prelaska na čvršću hranu pametno je konzultirati pedijatra. Ako se pedijatar složi i zajedno zaključite kako je vrijeme za uvođenje kruće hrane, najbolje je započeti bilo kojom kašastom hranom ili žitnim pahuljicama za bebe (pazite da nema dodanih soli ili šećera). 

Američka akademija pedijatara (AAP) preporučuje kašu od govedine, piletine ili puretine kao prvu hranu s kojom bi dijete trebalo doći u kontakt nakon dojenja. Te vrste mesa bogate su željezom, što je važno jer dijete nakon šestog mjeseca života gubi svoje prirodne zalihe željeza. Ostale vrste hrane koje se preporučuju su kaše od krumpira, jabuke, banane, breskve ili kruške.

Tradicionalna metoda kojom se roditelji koriste u prvim danima hranjenja čvršćom hranom klasično je hranjenje žlicom. Na plastičnu žlicu s mekim vrhom stavite malu količinu hrane i ponudite je djetetu. Ako se dijete ne čini zainteresirano, nemojte ga siliti. Neka samo pomiriše hranu, a kušanje ostavite za neki drugi put.

Postoji i drugi način, a to je metoda u kojoj je beba vođa dohrane (baby-led weaning). Ovu metodu imenovala je američka doktorica Gill Rapley te ju je opisala 2002. godine. U ovom slučaju pred bebu stavite velike komade meke hrane (ne kašaste) te je pustite da sama grabi hranu, miriše je i kuša. Ova modernija metoda smatra se dobrom jer pomaže bebama da razviju svoj stav o hrani, usput vježbajući koordinaciju. S baby-led weaningom slaže se i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koja promovira stav kako bebe do 6 mjeseci trebaju konzumirati samo majčino mlijeko, a nakon toga imaju dovoljno razvijen probavni sustav i motoričke vještine za pokušaje samostalnog hranjenja.

Koliko često beba treba čvrstu hranu i kako prepoznati sitost?

U početku nemojte previše forsirati čvrstu hranu, nego je pokušajte ponuditi jednom dnevno. Ako se bebi sviđa, za mjesec dana možete dodati još jedan čvrsti obrok, a u idućih mjesec dana su već i više nego prihvatljiva 3 kruta obroka dnevno.

Apetit vaše bebe sklon je varijacijama, baš kao i naš. Računanje količine hrane iz prethodnih hranjenja poprilično je nepouzdana metoda mjerenja sitosti te se bolje osloniti na uočavanje znakova kao što su:

• naslanjanje na stolicu
• okretanje glave od hrane
• igranje s hranom ili priborom za jelo
• odbijanje otvaranja usta - nekad jednostavno znači da beba još nije prožvakala prošli zalogaj, stoga joj dajte vremena

Na što moram obratiti pozornost?

Alergije su najveći problem koji se može pojaviti u ovoj fazi. Uobičajene dječje namirnice nisu opasne po tom pitanju, no to ne znači da ne trebate paziti. Uvodite jednu po jednu vrstu čvrste hrane u razmacima od 3 do 5 dana, kako biste imali vremena uočiti alergijsku reakciju.

Nakon početnih, manje riskantnih vrsta hrane, u obroke možete ubaciti i jaja ili ribu. Američka akademija za alergije, astmu i imunologiju (AAAAI) čak preporučuje uvođenje visoko alergene hrane u prvoj godini djetetova života, jer se na taj način može smanjiti rizik od razvoja alergija na hranu u kasnijim životnim razdobljima. Posebnu pozornost po pitanju alergija valja obraćati na bebe koje imaju brata ili sestru s alergijama ili na bebe koje imaju ekcem.

Također, neke vrste hrane ne bi trebalo davati djeci prije prvog rođendana, a to su kravlje i sojino mlijeko te med. Iako je med veliki prijatelj zdravlja u kasnijim stadijima života, kod beba mlađih od godinu dana može uzrokovati botulizam.

Pripazite na stolicu svog djeteta. Promjene u boji i mirisu stolice većinom su normalne nakon prelaska na čvršću hranu, no ako primijetite da je stolica jako čvrsta i suha, uvedite više vlaknaste hrane u prehranu, poput krušaka i šljiva. Ako to ne pomogne, konzultirajte pedijatra.

Strpljen - spašen!

Prelazak na krutu hranu postupak je koji traje. Do kraja prve godine života majčino mlijeko svakako i dalje pruža većinu nutrijenata koje vaša beba treba, a možete koristiti i dodatke prehrani. Općenito, budite hrabri i pružite svom djetetu priliku da proba i namirnice koje vi osobno ne volite.

Dajte svom djetetu vremena i nemojte ga ni na što siliti. Prelazak na krutu hranu proces je koji vi samo potpomažete, a najviše ovisi o bebi. Budite uporni i ne brinite - ne postoji čarobna formula za uspjeh.