Cijepljenje protiv uzročnika gripe

Thinkstock
Gripu možete dobiti udisanjem: od nekoga tko kašlje ili kiše; ako ste u bliskom kontaktu s osobom koja ima gripu ili ako dodirujete zaraženi predmet i tako prenesete viruse u dišni sustav. Djeca su zaraznija od odraslih i dulje šire virus gripe, a češće su i hospitalizirana zbog gripe nego zbog drugih zaraznih bolesti
Vidi originalni članak

​​Što je gripa?

Gripa ili influenca je zarazna bolest koju uzrokuje virus gripe. Sama po sebi, gripa nije opasna bolest, ali može dovesti do ozbiljnih komplikacija, koje mogu biti i fatalne. Simptomi se pojavljuju iznenada i uključuju visoku tjelesnu temperaturu, tresavicu, bolove u mišićima i jaku glavobolju. Također, često se javlja sekrecija iz nosa i jaki kašalj koji može trajati tjednima.

Gripa je jako zarazna (jedan putnik sa simptomima gripe u zrakoplovu zarazi do 72% ostalih putnika). Možete je dobiti udisanjem: od nekoga tko kašlje ili kiše; ako ste u bliskom kontaktu s osobom koja ima gripu ili ako dodirujete zaraženi predmet i tako prenesete viruse u dišni sustav.

Djeca su zaraznija od odraslih i dulje šire virus gripe, a češće su i hospitalizirana zbog gripe nego zbog drugih zaraznih bolesti, najčešće u dobi od dvije godine.

Tko može oboljeti od gripe?

Svatko može dobiti gripu, uključujući osobe dobrog zdravlja. Također, ako imate gripu, možete je nesvjesno prenijeti i na druge jer do pojave simptoma treba proći 1-4 dana, a zarazni smo I 5 dana nakon nastanka simptoma.

Kako cijepiti dijete protiv gripe?

Cijepljenje se provodi pred sezonu gripe (listopad, studeni); prvu sezonu u 2 doze, a drugu dozu dijete dobiva 4-6 tjedana nakon prve doze. Cijepljenje treba ponoviti svake godine (jednom dozom) s obzirom na to da se virus gripe svake godine mijenja.

Tko bi se trebao cijepiti protiv gripe?

Djeca koja boluju od kroničnih bolesti spadaju u visokorizičnu skupinu osoba kod kojih može doći do po život opasnih komplikacija uslijed infekcije gripom i ona bi se trebala cijepiti protiv gripe. Zbog zaštite visokorizične djece trebale bi se cijepiti i osobe koje su s njima u kontaktu!

Morala bi se cijepiti sva djeca između 6 i 23 mjeseca i članovi njihovih obitelji; štićenici institucija za njegu kroničnih bolesnika; djeca s kroničnim plućnim bolestima (astma, cistična fibroza, bronhopulmonalna displazija); djeca s prirođenim srčanim bolestima, bolestima bubrega, oštećenjem imunog sustava (uključujući HIV infekciju); djeca i adolescenti na dugotrajnoj terapiji aspirinom; osobe koje su u duljem kontaktu s kronično bolesnom djecom (roditelji, njegovatelji); stariji od 65 godina; svi koji žele izbjeći gripu.

Kada se treba cijepiti protiv gripe?

I djeca i odrasli trebaju se cijepiti svake godine prije početka sezone gripe (od rujna do studenog), ali nije prekasno niti tijekom sezone (od studenog do travnja; najčešće od konca prosinca do ožujka). Zaštita se stječe tjedan do dva nakon cijepljenja.

Zašto se moramo cijepiti svake godine?

Virusi gripe stalno se mijenjaju. U pravilu se svake sezone pojavljuju novi sojevi virusa gripe. Svake sezone najaktivnije viruse određuje Svjetska zdravstvena organizacija i oni ulaze u sastav cjepiva koje se proizvodi za dolazeću sezonu.

Neka djeca se ne smiju cijepiti protiv gripe

  • Djeca mlađa od 6 mjeseci
  • Djeca koja su imala alergijsku reakciju na jaja ili na cjepivo protiv gripe
  • Djeca koja su umjereno ili teško bolesna trebaju pričekati potpuno ozdravljenje

Koje su neželjene reakcije na cjepivo protiv gripe?

Kao i kod svakog lijeka, i kod cjepiva postoji rizik od neželjenih reakcija. Rizik da će ovo cjepivo uzrokovati teške reakcije izuzetno je mali. Većina cijepljenih protiv gripe nema nikakve neželjene reakcije.

Blaže reakcije (koje su i najčešće zabilježene)

  • bolnost, oteklina i crvenilo na mjestu uboda
  • povišena temperatura

Teške alergijske reakcije su vrlo rijetke. Iako izuzetno rijetka, alegijska reakcija se može dogoditi nekoliko minuta do nekoliko sati nakon primjene cjepiva. Simptomi uključuju: teško disanje, promuklost, osip, bljedilo, opću slabost, ubrzan rad srca i vrtoglavicu. Ukoliko primijetite bilo koji od ovih simptoma, odmah se javite liječniku!

Autori teksta: Prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, primarijus, spec. pedijatar; prim. dr. med. Denis Mladinić Vulić, spec. pedijatar; prof. dr. sc. Goran Tešović, spec. infektolog

Posjeti missMAMA