Kad netko kaže bakterije, često je prva pomisao na njih negativna, posebno kad su u pitanju naši mališani koje pokušavamo sačuvati od svih štetnih utjecaja iz okoline. No, postoje bakterije koje su zapravo korisne za naše zdravlje. Žive na našoj koži, zajedno s parazitima, gljivama i virusima koji zajedno tvore - mikrobiom.
Što je mikrobiom i zašto je većina bakterija na našoj koži korisna za zdravlje, upitali smo dr. Nives Pustišek, koja je specijalist dermatolog i venerolog.
"Mikrobiom kože je prirodni ekosustav mikroba na našoj koži sa svojim genetskim materijalom koji u interakciji s našim tijelom osigurava njegovo zdravo funkcioniranje i štiti kožu od vanjskih oštećenja", kaže dr. Pustišek.
Dokaz da si jedinstvena
Pojam mikrobiom odnosi se na zajednicu mikroorganizama, njihovog genetskog materijala i molekula koje otpuštaju, a ponaša se kao pravi zaštitnik naše kože i sprječava naseljavanje „loših“ bakterija.
U sebi i na sebi nosimo čak 1,2 do 2 kg mikroorganizama.
"Nevjerojatno je da je brojnost naših mikroorganizama 10 puta veća od broja svih naših stanica, dok ukupna količina gena mikrobioma iznosi 100 do 150 puta više od količine gena u svim stanicama ljudskog tijela", napominje dr. Pustišek.
Ono što je posebno zanimljivo - svaka od nas ima potpuno različiti mikrobiom što je još jedan dokaz kako smo sve jedinstvene na svoj način!
Ključ zdrave kože!
Dodatni razlog zbog kojeg ti skrećemo pažnju na mikrobiom su istraživanja koja već 25 godina provodi francuski dermatološki laboratorij La Roche - Posay, a upućuju na to da mikrobiom čuva zdravlje naše kože. Naime, stručnjaci iz La Roche - Posaya utvrdili su kako mikrobiom, odnosno svi organizmi koji ga čine, moraju biti u ravnoteži da bi koža mogla obavljati svoju osnovnu zaštitnu funkciju.
Kad mikrobiom ispadne iz ravnoteže, što se stručno naziva disbioza mikrobioma, dolazi do pojave atopijskog dermatitisa, seboreičnog dermatitisa, akne, psorijaze i brojnih drugih bolesti kože.
"Zajednice bakterija na našoj koži pomažu na mnogo načina, sprječavaju razvoj potencijalno opasnih mikroorganizama, uče imunološki sustav kako da prepozna „nametnike“ te da održava funkciju zaštitne barijere kože. Da bi obavio sve te zadaće, mikrobiom mora biti uravnotežen i raznolik", kaže dr. Pustišek.
Tako su i istraživanja La Roche - Posaya utvrdila da se ekcem (dermatitis) povezuje s dramatičnim padom bakterijske raznolikosti, odnosno da se ekcem razvija kad trećinu ekosustava mikrobioma kože preuzme jedna bakterija - Staphylococcus aureus.
Nas je to podsjetilo na dinamiku prijateljstva koju lako može poremetiti kad jedna od prijateljica želi biti u centru pažnje.
Što možeš učiniti za svoj mikrobiom?
"U njezi kože preporučuje se izbjegavati učestalo pranje, agresivna sredstva za pranje, te se savjetuje koristiti medicinska sredstva za pranje koja ne narušavaju fiziološki pH kože. Moderna sredstva za njegu kože u svome sastavu sadrže i prebiotike čime pridonose mikrobijalnoj raznolikosti kože", savjetuje dr. Pustišek, dodajući kako je mikrobiom kože povezan s mikrobiomom drugih sustava u našem tijelu zbog čega je preduvjet za zdrav mikrobiom kože i zdrav mikrobiom crijeva.
"Zato kroz zdravu prehranu, primjenu probiotika i prebiotika možemo djelovati na očuvanje mikrobioma crijeva, a time i mikrobioma kože", zaključuje dr. Pustišek.
Dermatolozi za zaštitu mikrobioma savjetuju i korištenje njege koja mikrobiom vraća u ravnotežu.
Jedan je od takvih proizvoda linija za njegu kože Lipikar koju su stručnjaci laboratorija La Roche - Posay razvili temeljem istraživanja o mikrobiomu.
Ne zvuči komplicirano, a daje sjajne rezultate, zar ne?
