Jaslice Razvoj u 2. i 3. godini 1115 prikaza 28. studenoga 2018.

Moje dijete ne govori: Kako prepoznati kašnjenje i koja je uloga roditelja?

Foto: Guliver/Shutterstock

Obično djeca koja brže razvijaju govor su ona djeca koja su najviše stimulirana i poticana da govore. Djeca koja su imala najbrži jezični razvoj su ona kojoj su roditelji postavljali mnogo pitanja i ujedno su davali opširne odgovore na njihova pitanja

U svojoj praksi susrećem mnogo roditelja koji su vrlo zabrinuti s progovaranjem prve riječi, slaganjem rečenice kod svoje djece. Da bi dijete ovladalo govorom treba postojati organska osnova za razvoj govora, a to prije svega podrazumijeva dobar sluh, normalnu inteligenciju, govornu motoriku, zvukovno zahvaćanje glasova, međusobno razlikovanje pojedinih glasova i jezične sposobnosti. Dijete usvaja osnovne elemente jezika od svojih fizičkih i psihičkih sposobnosti i potreba (kao što uči hodati, crtati ili trčati).

Sposobnost vladanja jezikom razvija se iz dječje potrebe da komunicira i shvati svijet u kojem raste i razvija se. Nakon nekoliko mjeseci života, najčešće tijekom četvrtog ili petog mjeseca, sklopovi glasova što ih dijete proizvodi, a za koje je karakteristično da sadrže i glasove koji ne postoje u govoru okoline, počinju se mijenjati. Iz te glasovne produkcije postupno nestaje dio glasova, a glasanje sve više sadrži glasovne sklopove tipične za djetetovu govornu okolinu.

Možda te zanima... Detaljan vodič: Što bi dijete trebalo znati govoriti do petog rođendana? Jaslice

Većina djece progovori do drugog rođendana

Bitno obilježje prvih riječi je da dijete ne imenuje samo neki predmet, osobu ili situaciju već istodobno izražava i svoj odnos prema određenoj osobi ili situaciji. Među djecom u dobi od dvije godine postoje velike razlike u pogledu ovladavanja govorom, jer neka djeca na svoj prvi rođendan već govore kratkim rečenicama, dok druga to ne čine niti na drugi. Ipak, većina djece progovara u tom razdoblju. Ponekad se može desiti da dijete od pune dvije godine ne govori ili govori tek nekoliko u pravilu loše artikuliranih riječi.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Razumije li dijete veći dio jednostavnih verbalnih naloga u vezi s predmetima i osobama iz svoje najbliže okoline, npr. "Daj mi ruku. Mahni i reci "Pa-pa", Pokaži gdje je mama!", zna pokazati tri do četiri mjesta na tijelu koja odrasli imenuje i slično, ono najvjerojatnije nema teškoća u recepciji govora (razumijevanju) pa će se i izražajna strana govora vjerojatno doskora razviti.

Kako prepoznati kašnjenje u razvoju govora?

Nerazvijeni govor odgovara kronološkom uzrastu djece od 2. do 6. godine, čije su lingvističke relacije u zaostatku. Takvo dijete je u većini slučajeva motorički nespretnije od druge djece, njegovi pokreti su slabo koordinirani, crteži su nevješti (upućuje na lošiju grafomotoričku spretnost), lateralizacija je nesigurna (dijete nije sigurno u odnose lijevo-desno), tjelesna shema slabo uklopljena. Kada su sposobnosti djeteta da razumije govor ili samo da govori znatno ispod očekivanog nivoa za njegov mentalni razvoj, tada govorimo o kašnjenju u razvoju govora.

Možda te zanima... 13 upozoravajućih znakova kašnjenja u govoru po dobi Jaslice

Kašnjenje koje je veće od šest mjeseci, može se očitovati i u razumijevanju i u govoru u različitom stupnju - od nerazumijevanja jednostavnih govornih naloga do nesposobnosti složenijih gramatičkih struktura. Međutim, češće kasni samo sposobnost govorenja, dok u razumijevanju nema većih teškoća. S obzirom da razumijevanje govora normalno ide nekoliko mjeseci ispred sposobnosti govora, ako je i ovaj poremećaj u pitanju onda je kašnjenje mnogo veće. Imajući uvijek na umu usporedbu s normalnim razvojem govora u skladu s kronološkom dobi, usporeni razvoj govora se u najtežim slučajevima može prepoznati već kod djeteta od godine i pol.

Dijete ne razumije tuđi govor

Naime, u najtežim slučajevima dijete ne samo da ne govori već i ne razumije tuđi govor. Tako da bi dijete od godine i pol već bi trebalo razumjeti mnogo toga od svakodnevnih rečenica, a i situacijski mnogo više. Dijete koje ne razumije govor i ne govori, jer razumijevanje uvijek prethodi govoru, ponašat će se drugačije od ostale djece, jer će svoje potrebe i želje izražavati ekstremnim ponašanjem (plačem, vriskom, agresijom, autoagresijom i sl.) te će u svojoj komunikaciji upotrebljavati geste i izražavati se mimikom.

Rana intervencija Možda te zanima... Ako sumnjate na probleme u razvoju, reagirajte odmah! Jaslice

Što je dijete s takvim stupnjem govornog oštećenja starije, ponašanje će biti manje primjereno njegovoj dobi. Neka su povučena, neka agresivna, što opet ovisi o tipu usporenog govora, tj. radi li se o motornom (veće teškoće u izražavanju govora) ili senzornom (više teškoća u razumijevanju govora). U nešto lakšim slučajevima dijete donekle razumije govor, ali ne govori.

Traženje pomoći na vrijeme pomaže otkrivanju uzroka kašnjenja govora

Kad roditelji posumnjaju na takva zaostajanja u razvoju govora svog djeteta trebali bi se odmah obratiti stručnjaku logopedu, radi utvrđivanja uzroka kašnjenja u govoru, te mogućnošću upućivanja specijalistima da se otklone neke sumnje koje bi mogle biti uzrok kasnijem progovaranju djeteta. Ako je dijete još premalo za rehabilitaciju, roditelji će dobiti potrebne informacije i savjete za rad kod kuće dok ne poraste da se može uključiti u potrebnu rehabilitaciju kroz terapije.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Pravodobno traženje pomoći, nakon čega slijedi dijagnosticiranje i otkrivanje uzroka u govornom razvoju, može pomoći otklanjanju uzroka ili barem ublažavanju poremećaja. Važno je raditi na vezi zvuk (auditivna percepcija) – slika (vizualna percepcija), te na taj način dijete treba poticati na govor putem onomatopeja iz prirode, davati mu slikovnice s velikim slikama bez puno detalja. Treba pridružiti i zvučne stimulanse, tako da dijete može prepoznati životinju sa slike i uz pomoć zvuka. Važno je napomenuti da uvjeti koje roditelji daju djetetu za igru su vrlo važni za razvoj govora kod djece, tj. da dijete ima posebno mjesto za igračke, kao i da roditelj dozvoljava djetetu da se igra na način (igranje u pijesku, s vodom, da mijesi kolače). Također je vrlo važno da roditelj verbalno izražava svoje zadovoljstvo djetetom, da ga hvali te da ispoljava svoju ljubav i neverbalno (da ga mazi i ljubi).

mama kći šaptanje Možda te zanima... Umjesto tepanja, pričajte s djecom kao s odraslima Jaslice

Važan je način na koji se roditelji obraćaju djetetu

S druge strane, roditelji koji kontroliraju dijete, ali mu se ne obraćaju spontano verbalno ili govore samo kada su pozvani od strane sugovornika, ne djeluju stimulativno na razvoj govora svoje djece.

Postoji specifičan način na koji se majke obraćaju djeci. Takav specifičan način obraćanja djeci zove se "majčinski govor" i uglavnom je poznat kao dječji govor. Odrasli se pojednostavljeno obraćaju djeci, misleći da je njihov govor lako prepoznatljiv i razumljiv. Mnoge majke ne razgovaraju sa svojom djecom na isti način na koji razgovaraju sa drugim odraslim osobama. One prilagođavaju svoj način izražavanja kako bi omogućile djetetu da bude u interakciji s njima i da usvaja jezik i uči. Iskazi se pojednostavljuju, naročito u odnosu na gramatiku i značenja. Rečenice su kraće, a iskazi ograničeni, te se rečenice odnose na "ovdje" i "sada", fonološki su pojednostavljene, s mnogo više pauza, govor je sporiji te sadrži mnogo više ponavljanja. Značenja su konkretnija i odnose se na situaciju u kojoj se nalaze majka i dijete.

Način govora upućenog djetetu postepeno se prilagođava kako dijete postaje starije. Zapravo, govor usmjeren djeci je precizno određen sa ciljem da se održi u okolnoj buci i pojednostavljen da bi zadatak otkrivanja značenja riječi i razumijevanja sintaktičke strukture bio lakši. Bitno je napomenuti da je važan sadržaj onoga što se kaže djeci, a ne sama forma. Obično djeca koja brže razvijaju govor su ona djeca koja su najviše stimulirana i poticana da govore. Djeca koja su imala najbrži jezični razvoj su ona kojoj su roditelji postavljali mnogo pitanja i ujedno su davali opširne odgovore na njihova pitanja.

Možda te zanima... 6 načina pomoću kojih ćeš probuditi brbljavca u djetetu Jaslice

Možemo zaključiti da sredina koja više komunicira sa djetetom, koja koristi bogatiji i sadržajniji rječnik, djeluje stimulativno na govorni i jezični razvoj, jer dijete uči u sredini u kojoj živi.

Na kraju možemo zaključiti da odrasli ubrzavaju djetetovo učenje, a time i razvoj i to kroz usklađivanje sadržaja aktivnosti i kroz postupno upoznavanje djeteta s načinom rješavanja problema, prenošenjem informacija i strategija djetetu, kako bi zajedno mogli sudjelovati u aktivnostima. Imitativne vještine, opći mehanizam za učenje jezika, kognitivna svijest usmjeravaju tok usvajanja jezika kod djece.

Treba znati da svaki poticaj, pa bio on i mali, daje veću šansu da dijete ima što uredniji govorno-jezični razvoj.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.