Dr. Božidar Perić, specijalist internist iz Poliklinike Perić-Staničić, objašnjava sve što trebate znati o gestacijskom dijabetesu u trudnoći. Donosimo vam i sve o OGTT-u odnosno testu opterećenja glukozom, kada se radi, koje su referentne vrijednosti...
Gestacijski dijabetes je oblik dijabetesa, odnosno šećerne bolesti koji se prvi puta ustanovi u trudnoći. Prema brojnim relevantnim istraživanjima kod skoro 18 posto trudnoća se ustanovi gestacijski dijabetes, što znači da svaka peta do šesta trudnica treba pojačani nadzor trudnoće.
Što je OGTT?
Dijagnoza gestacijskog dijabetesa postavlja se OGTT (oralni test za toleranciju na glukozu). OGTT je analiza krvi koja se najčešće radi između 24. i 28. tjedna trudnoće, da bi se provjerila osjetljivost tijela trudnice na glukozu, što može upućivati na šećernu bolest u trudnoći (gestacijski dijabetes).
Dijagnoza gestacijskog dijabetesa postavlja se prema nalazu povišenih vrijednosti šećera natašte iznad 5.1 mmol/L ili na temelju patološkog nalaza 2-satnog OGTT-a. Patološki OGTT obuhvaća vrijednosti glikemije više od 5.1 mmol/L natašte, zatim vrijednosti veće od 10.0 mmol/L nakon prvog sata dvosatnog opterećenja te 8.5 mmol/L nakon dva sata opterećenja sa 75 grama glukoze. Ukoliko tijekom laboratorijske obrade utvrdimo vrijednosti šećera natašte veće od 7.0 mmol/L, HbA1c veće od 6.5% ili slučajni nalaz šećera veći od 11.0 mmol/L, tada više ne govorimo o gestacijskom dijabetesu, već o manifestnoj šećernoj bolesti, kod koje će se naknadno utvrditi radi li se o šećernoj bolesti tipa 1 ili tipa 2.
Opasnosti povišenog šećera kod trudnica
Simptomi gestacijskog dijabetesa
Simptoma, kako gestacijskog, tako i manifestnog dijabetesa, u pravilu nema. Najčešći simptomi šećerne bolesti poput pojačanog žeđanja, pojačanog apetita, gubitka na tjelesnoj težini i pojačanog mokrenja, nalazimo već kod uznapredovalog do tada neprepoznatog dijabetesa (najčešće kod tipa 2), a nešto akutniji tijek bolesti javlja se kod tipa 1 šećerne bolesti.
Rizični čimbenici za gestacijski dijabetes su višestruki. Pod povećanim rizikom su žene kod kojih je u ranijim trudnoćama ustanovljen gestacijski dijabetes, zatim od ranije poznati anamnestički podaci o spontanim pobačajima i mrtvorođenost nejasnog uzroka. Ostali rizični čimbenici obuhvaćaju povećanu tjelesnu težinu, napose pretilost, zatim češća pojavnost šećerne bolesti u obitelji, pozitivan šećer u mokraći, previše plodne vode, povišeni krvni tlak i stanja povezana s povišenim krvnim tlakom, sindrom policističnih jajnika, dob žene iznad 25 godina, a jednim dijelom je sklonost gestacijskom dijabetesu uvjetovana etničkoj pripadnosti.
; Gestacijski dijabetes
Gestacijski dijabetes je uvelike povezan s inzulinskom rezistencijom, koja također sama po sebi predstavlja u određenoj mjeri neovisni rizični čimbenik za patološku trudnoću. Inzulinska rezistencija se povećava u trudnoći pod utjecajem hormona trudnoće poput estrogena, humanog placentalnog laktogena, humanog placentalnog hormona rasta, zatim pod utjecajem adipokina, a čemu dodatno pogoduje pretilost majke. Drugi mehanizam nastanka gestacijskog dijabetesa uvjetovan je poremećajem funkcije beta stanica u Langerhansovim otočićima gušterače na koje tijelo majke stvara protutijela, a što dovodi do promijenjenog izlučivanja inzulina i nastanka gestacijskog dijabetesa.
OGTT: Kada se radi u trudnoći?
Tijekom prvog tromjesečja trudnoće određuje se glikemija natašte i ukoliko su vrijednosti veće od 5.1 mmol/L, to je dovoljno za postavljanje dijagnoze gestacijskog dijabetesa i naknadno određivanje 2-satnog OGTT testiranja između 24. i 28. tjedna trudnoće nije nužno, osim u sklopu praćenja učinka do tada provođenog liječenja. Kod utvrđenih urednih vrijednosti glikemije natašte u prvom trimestru (između 24. i 28. tjedna se učini 2-satni OGTT te se prema jasno utvrđenim i već spomenutim kriterijima procjenjuje radi li se o gestacijskom dijabetesu.
OGTT u trudnoći: Kako se pripremiti?
Rezultati OGTT-a mogu odrediti tijek i način skrbi vaše daljnje trudnoće, zbog graničnih ili loših rezultata trudnoća može odjednom postati "rizična". Zato je važno da rezultati testa odražavaju stvarno stanje u vašem organizmu, a kako biste to postigli potrebno se pridržavati sljedećih koraka da bi OGTT mogao biti što precizniji:
- Tri dana prije izvođenje testa, konzumirajte svoju uobičajenu prehranu, bez znatnih promjena u vrstama namirnica i količini konzumirane hrane. Tri puna dana prije uzimanje uzorka vaša prehrana mora biti onoliko raznovrsna koliko je inače.
- Tjelesna aktivnost također može utjecati na rezultate OGTT-a, stoga je važno da 24 sata prije izvođenje testa izbjegavate jače fizičke aktivnosti kao što su trčanje, vožnja bicikla, odlazak u teretanu.
- Kod davanja uzorka krvi za OGTT morate biti natašte, što znači da zadnju hranu konzumirate minimalno 8-12 sati prije davanja prvog uzorka krvi. Možete u tom razdoblju piti običnu vodu, u malim gutljajima (odnosno, veće količine ne konzumirajte odjednom).
- Duhanski proizvodi mogu utjecati na rezultate testa, stoga je važno ne pušiti punih 8 sati prije uzimanje uzorka krvi.
; OGTT pretraga
OGTT: Koliko traje testiranje?
U laboratorij dođete rano ujutro. Važno je da ste natašte i da je prošlo 8 sati od zadnje cigarete u slučaju da pušite. Uz sebe imajte bocu obične vode i nešto malo za prigristi nakon što ste dali sve uzorke krvi (cca dva sata od kad stignete u laboratorij).
Prvi korak testiranja je davanje uzoraka krvi i urina. Nakon toga, laborant će vam dati količinu kalibrirane slatke tekućine (glukoze u vodi) koju trebate popiti. Tekućinu pijte u malim gutljajima, popijte ju do kraja (važno je konzumirati točno određenu količinu glukoze).
Nakon toga slijedi odmor od dva sata kada smijete konzumirati samo vodu. I dalje morate izbjegavati cigarete. S obzirom na to da tjelesna aktivnost može utjecati na rezultate testiranja, važno je da ta dva sata provedete mirno (bez jače fizičke aktivnosti). Dva sata nakon što ste popili slatku tekućinu dat ćete još jedan uzorak krvi.
Korisno je organizirati da je netko uz vas barem kroz zadnjih sat vremena testiranja, u slučaju da imate vrtoglavicu ili druge simptoma zato što ste već dugo natašte. Nakon davanja drugog uzorka krvi nastavite s unosom hrane i pića kao što je uobičajeno za vas. Korisno je imati nešto što možete pojesti uz sebe, nakon drugog vađenja krvi, odnosno prije nego otiđete iz laboratorija.
OGTT: Referentne vrijednosti
Kod trudnica koje su između 24. i 32. tjedna trudnoće granične vrijednosti šećera u krvi su:
– ≥ 5.1 mmol/L natašte (prvo vađenje)
– ≥10.0 mmol/L 60 minuta nakon ispijanja glukoze (drugo vađenje)
– ≥ 8.5 mmol/L
Ako bilo koja od ove tri vrijednosti odudara od graničnih, riječ je trudničkom šećeru odnosno gestacijskom dijabetesu. Ako su vrijednosti blago povišene liječnici propisuju dijetu odnosno savjetuju trudnici izbjegavanje određenih namirnica te više fizičke aktivnosti, ali i odmaranja. Ako je riječ o težem poremećaju šećera u krvi tada će trudnica biti pod strogim liječničkim nadzorom te započeti s liječenjem.
Zašto je važno dijagnosticirati i liječiti gestacijski dijabetes?
Trudnoće opterećene gestacijskim dijabetesom su u svakom slučaju rizične trudnoće. Komplikacije koje se povezuju s gestacijskim dijabetesom dijelimo na komplikacije majke u trudnoći te na komplikacije ploda, odnosno novorođenčeta. Kod majki s gestacijskim dijabetesom češće se javlja hipertenzija, preeklampsija, trudnoće se češće moraju dovršavati carskim rezom, češća je pojava hipoglikemija, a od dugoročnih rizika češća je pojavnost intolerancije glukoze, odnosno šećerne bolesti, zatim češća je pojava pretilosti, ubrzane ateroskleroze, preuranjene menopauze, što sve kumulativno povećava stupanj kardiovaskularnog rizika dugoročno. Prema procjenama skoro svaka treća žena s gestacijskim dijabetesom će u desetogodišnjem razdoblju razviti manifestnu šećernu bolest, zbog čega su i poslije poroda nužne povremene kontrole glikemije, čak i kod „izlječenja“ gestacijskog dijabetesa poslije poroda.
; Gestacijski dijabetes
Pročitajte vodič kroz pretrage u trudnoći
U ploda ili novorođenog djeteta iz gestacijskim dijabetesom opterećene trudnoće češća je pojava kongenitalne ili perinatalne smrtnosti, češće se javljaju različite kongenitalne abnormalnosti i malformacije, također češće dolazi do prijevremenog porođaja (prije 37. tjedna). Poseban problem gestacijskog dijabetesa čine različiti poremećaji fetalnog rasta koji je ubrzan i često dolazi do pretjeranog rasta ili makrosomije, što je izravno povezano s nepovoljnim ishodom poroda zbog porođajne traume, razvoja hipertrofične kardiomiopatije, neonatalne hipoglikemije, povećanja gustoće krvi ili policitemije, češće pojave mrtvorođenosti i teškog poremećaja disanja, odnosno respiratornog distres sindroma. Dugoročni rizici kod djece čine veću predispoziciju debljini te različitim poremećajima metabolizma ugljikohidrata, od inzulinske rezistencije, preko intolerancije glukoze do preuranjenog javljanja šećerne bolesti tipa 2.
Kako liječiti gestacijski dijabetes?
Većina trudnica može bez lijekova zadovoljavajuće držati gestacijski dijabetes pod kontrolom. U cilju optimalne kontrole bolesti potrebna je promjena životnih navika, provođenje redovite blage do umjerene tjelesne aktivnosti, s izuzetkom potrebe za mirovanjem iz ginekološkog razloga. Potrebna je modifikacija prehrane s ciljem smanjenjem udjela masti i ugljikohidrata u prehrani, osobito rafiniranih ugljikohidrata, povećanog unosa vlaknaste hrane, tj. voća i povrća. Nužna je i kontrola prirasta tjelesne težine, ne više od 12 kg tijekom cijele trudnoće. Svakako je nužno eliminirati rizične čimbenike poput pušenja i konzumacije alkoholnih pića. Kada uz provedene mjere nije postignuta zadovoljavajuća regulacija glikemije, tada je potrebno uvođenje lijekova. Oko primjene peroralne terapije metforminom ne postoji jedinstven stav, prvenstveno zbog nedostatka istraživanja koja bi potvrdila sigurnost primjene, makar se djelomično u praksi liječenje metforminom provodi sa zadovoljavajućim terapijskim učinkom. Alternativa u liječenju je terapija inzulinom, najčešće kroz režim intenzivirane inzulinske terapije kombinacijom dugodjelujućeg i ultrabrzodjelujućeg inzulina.
Gestacijski dijabetes - prehrana
Osnovno liječenje šećerne bolesti u trudnoći je dijeta, a gestacijski dijabetes, pojašnjava nutricionistica Mirna Trumbetaš iz Centra za pravilnu i uravnoteženu prehranu Nutriteka, zahtijeva promjenu prehrambenih navika.
"Prehrana je najvažnija u nastojanju da se gestacijski dijabetes stavi pod kontrolu te osigura zdravlje trudnice i djeteta. Manji obroci i više međuobroka će vam pomoći bolje i lakše probaviti hranu te ćete izbjeći neugodnu žgaravicu. Kontrola količine unosa hrane iznimno je važna kod onih koji žele kontrolirati težinu. Važno je znati što jesti i kada jesti", kaže Mirna Trumbetaš.
; Gestacijski dijabetes, prehrana
Gestacijski dijabetes - jelovnik
Osnovni plan prehrane, objašnjava nutricionistica, uključuje tri obroka i tri međuobroka s određenim energetskim unosom u svakom obroku ovisno o broju dana, a prehrana pri šećernoj bolesti u trudnoći mora osigurati ugljikohidrate, bjelančevine, masti, vitamine i minerale svaki dan. Prehrambeni izbor trebao bi uključivati hranu bogatu vlaknima poput povrća, cjelovitih žitarica, voća i mahunarki.
"Za početak dana savjetuje se vrlo mali doručak, koji ne uključuje voćni sok niti voće, također manji unos kruha i visoko ugljikohidratnih namirnica jer organizam ne može ujutro iskoristiti velike količine ugljikohidrata pa razina šećera u krvi može biti vrlo visoka. Dajte prednost bjelančevinama. Međuobrocima izbjegavate veliku glad koja vodi u prejedanje za idući obrok koji dolazi. Pijte dovoljno vode pogotovo nakon namirnica bogatih vlaknima. Birajte metode kuhanja poput pirjanja, kuhanja, kuhanja na pari ili pečenja u pećnici", savjetuje nutricionistica. Napominje kako je potrebno izbjegavati alkohol i pića bogata kofeinom, kavu, čaj, čokoladu i druge slatkiše, gazirane napitke, sokove, brzu i gotovu hranu. Preporučuje jesti sporo i dobro žvakati hranu, a nakon obroka poželjno je prošetati, nikako ležati.
"Naučite čitati deklaracije pa izbjegavajte hranu bogatu mastima, solju, šećerima. Jedite svaka tri sata, te uključite dobar izbor bjelančevina u svaki obrok jer trudnicama treba oko 30g bjelančevina dnevno. No, izbjegavajte mesne prerađevine. Dajte prednost namirnicama poput zelja, krastavaca, luka, gljiva, tikvica, špinata, celera, graška, radiča, salate. Sve navedeno može se jesti sirovo ili u kombinaciji salata i juha. Bilo bi dobro konzultirati dijetetičara ili nutricionista koji će prema vašim željama I prehrambenim navikama napraviti plan prehrane za gestacijski dijabetes te razjasniti vam sve nejasnoće koje se pojave", preporučuje Mirna Trumbetaš.
Pročitajte što mame na forumu missMAME pišu o gestacijskom dijabetesu
